Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     Godišnji sastanak Središnjeg odbora Hrvatskog svjet-skog kongresa održan je u Zagrebu od 11. do 13. svibnja 2018. godine u Hrvatskoj matici iseljenika, a glavni cilj sastanka bila je analiza dosadašnjega rada, kao i utvrđivanje ciljeva koji se žele postići u budućnosti.

     Sastanak je otvoren izvještajem glavnoga predsjednika Vinka Sablje, kao i izvještajem glavnoga tajnika Igora Lackovića. Na sastanku su također sudjelovali i predstavnici nacionalnih kongresa zemalja iz Europe i svijeta koje su uključene u rad HSK – a, te svojim osvrtima na rad hrvatskih udruga i organizacija izvan Hrvatske doprinijeli formiranju ciljeva koji su bitni za daljnje djelovanje HSK – a. Sa strane hrvatske zajednice iz Rumunjske, na zasjedanju Središnjeg odbora Hrvatskog svjetskog kongresa su sudjelovali Slobodan Gera, u svojstvu predsjednika Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, Đuređ Jankov, generalni tajnik organizacije, Peter Gera, potpredsjednik organizacije i gospodin Ivan Frana, u svojstvu delegata.

     Bitan događaj koji se odvio u nazočnosti velikog broja uglednika iz Hrvatske, BiH te hrvatskih iseljenika koji su doputovali s različitih strana svijeta svečano je otvorenje Ureda HSK – a u Zagrebu. Ured je otvoren na adresi fra Grge Martića 14c, u samom centru grada Zagreba čime se želi istaknuti da je ured novo središte i mjesto susreta i okupljanja Hrvata iz domovine i svijeta.

     Godišnji sastanak Središnjeg odbora HSK – a završio je 13. svibnja radnim dijelom, posjetom Mirogoju i polaganjem vijenca na grob dr. Franje Tuđmana te tiskovnom konferencijom. Sastankom su definirani novi ciljevi, predloženi zajednički projekti i druge sastavnice koje su vrlo bitne za daljnje suradnje i djelovanje Hrvatskoga svjetskog kongresa.

     Po završetku sastanka upućeno je i priopćenje za javnost u kojemu se najveća hrvat-ska udruga s nacionalnim kongresima u mnogim zemljama svijeta zalaže za uvođenje dopisnog glasovanja, te za zaštitu vjerskih osjećaja i prestanak progona Hrvata. Ujedno se ističe i želja da izvandomovinstvo u Hrvatskom saboru predstavljaju osobe koje stvarno žive izvan domovina RH i BiH, kao i želja za većom nazočnošću HSK – a u javnom, društvenom i političkom životu RH.

     U izjavi za javnost Hrvatskog svjetskog kongresa, između ostalog, stoji:

     Tražimo, već godinama, da se uvede do-pisno glasovanje kako bi odaziv za predsjedničke i parlamentarne izbore u RH, kad je u pitanju izvandomovinstvo, bio daleko objektivniji. Naše izvandomovinstvo je daleko brojnije od statističkih podataka proisteklih odazivom, izlaskom, na izbore.

     Želimo da izvandomovinstvo u Hrvatskom Saboru predstavljaju osobe koje stvarno žive van Domovina RH i BiH. Moramo imati status nacional-nih manjina, ne trebaju nam privilegije, jer to nas spada. Treba ozakoniti dodatnu izbornu jedinicu. Predlažemo da Australija, Južna Amerika, Sjeverna Amerika dobiju po jednog zastupnika s tim da Europa ima dva zastupnika u Hrvatskom Saboru. Znači, da XI. Izborna jedinica ostane u postojećem obliku i da se odnosi na Hrvate BiH.

     Tražimo da nacionalni HRTV 1 program bude izvandomovinstvu dostupan, ne kodiran. Isto tako da se na isti program uvrste redovite emisije, bar dva puta mjesečno, u kojima bi sudjelovale istaknute i uspješne osobe iz izvandomovinstva , po uzoru na emisiju “ Nedjeljom u dva”.

     Tražimo od Vlade RH da zakonom zaštiti vjerske osjećaje u našoj Domovini, po uzoru na Bavarsku. To su pitanja crkvenih simbola, vjeronauke, ugovora sa Svetom Stolicom i slično. Nedopustivo je da marginalne političke stranke, pojedinci ili predstavnici nekih kvazi udruga mogu imati veći politički utjecaj od narodnog referenduma.

     Ovu Hrvatsku je iznjedrio Domovinski rat a nikako komunistički antifašizam. Domovinski rat je bio antifašistička borba za samostalnost i suverenitet naše Domovine i pobjeda nad Srpskim fašizmom. Istinu o Domovinskom ratu naša djeca moraju i nastavno dobiti.

     Hrvatski svjetski kongres nije politička stranka. Naša stranka je Hrvatska i nije nam želja da nas se na nešto drugo prisili. Želimo raditi za opće dobro našeg naroda. Ako smo znali izgraditi Ameriku, Australiju i Zapadnu Europu, mora nam se pružiti mogućnost da sudjelujemo i u izgradnji naše Domovine. Želimo biti više nazočni u javnom, društvenom i političkom životu naše zemlje, kao i u donošenju odluka, kad su u pitanju nacionalni interesi naše Domovine.

Ivan Dobra