Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     U svetištu Marija Radna, jednom od naj-poznatijih Gospinih svetišta u Rumunjskoj i najvećeg iz zapadnog dijela države, nadbiskup sarajevski uzoriti kardinal Vinko Puljić celebrirao je 16. srpnja Svečanu misu povodom 350 obljetnice najstarijeg pisanog spome-na čudotvorne slike Blažene Djevice Marije. Misu u papinskoj bazilici koncelebrirali su temišvarski biskup mons. Martin Roos i novoimenovani biskup mons. József-Csaba Pál, zatim biskup zrenjaninski i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Ladislav Nemet te oko 40 svećenika temišvarske biskupije. Riječi pozdrava i dobrodošlice svima je uputio biskup Roos koji je zahvalio uzoritom kardinalu Puljiću na dolasku. Među hodočasnicima, koji su ispunili baziliku, bio je i velik broj karaševskih Hrvata, a mnogi su pristigli beplatnim prijevozom koji je osigurao ZHR.

     Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić je rekao da nosi divna sjećanja iz svog prvog pohoda svetištu Marija Radna 2009. godine i iskazao radost što ima priliku da zajedno s vjernicima proslavi obljetnicu 350 godina čudotvornog Gospinog lika. “Kada sam ovdje bio 2009. godine ostalo mi je divno sjećanje na kolonu hodočasnika koja ide za okićenim križem pjevajući i moleći. Velika je to povijesna istina – naš hod za križem. Naši ljudi vjere izdržavali su brojne kušnje jer im je križ bio uporište nade i ustrajnosti. To nije samo simbol nego i sadržaj vjernosti Kristu. Danas, kada ponovo prolazimo kušnje nove diktature valja nam se ponovo vratiti s križem Mariji, jer nam je postala majka pod križem“, kazao je kardinal Puljić.

     „Molimo za svakog čovjeka, za svaku obitelj i za ovu zemlju Rumunjsku u kojoj žive različiti narodi: Rumunji, Nijemci, Mađari, kao i moji Hrvati i drugi. Neka ta različitost, nacionalna i kulturna, bude bogatstvo izgrađivanja ove zemlje i u njoj napretka i mira. Marijo Radna, moli za nas“, naglasio je kardinal Puljić na kraju svoje propovijedi.

     Čudotvornu sliku Blažene Djevice Marije kupio je stari bosanac Djuro Vrichonossa iz Marije Radne, porijeklom Hrvat, od jednog ambulantnog trgovca iz Italije. Prije 350. godina kupac je donio sliku u Mariju Radnu, neko vrijeme čuvao je u rodnoj kući, a pri kraju života sliku je poklonio franjevačkom samostanu iz Marije Radne. Nakon što su Turci 1695. godine zapalili franjevački samostan, vjernici su u karboniziranim ostacima izgorjelog samostana našli neoštećenu sliku Blažene Djevice Marije. Marijin lik je kroz 350 godine bio znak zaštite i utjehe mnoštvu vjernika koji su redovno hodačastili u najveće svetište temišvarske biskupije, nerijetko pješice, na čelu s okićenim križem, pjevajući pobožne pjesme i moleći se. Svetište Marija Radna je inače omiljeno hodočasničko mjesto karaševskih Hrvata, koji svake godine hodočaste pješice uz prigodne pjesme i molitve, a mukotrpan hodočasnički put do Marijanskog svetišta iz županije Arad i nazad traje šest dana.

Ivan Dobra