Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

15. i 16. kolovoza, žitelji Karaševa proslavili su uznesenje blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i crkve iz Karaševa.

     Na blagdan Velike Gospe, svake godine, Karaševo postaje mjesto okupljanja broj-nih sadašnjih i bivših stanovnika ovog velikog sela, koje se diči svojom ljepotom i urednošću svojih okućnica.

     Središnji događaj karaševskog kirvaja bila je Sveta misa s početkom u 12 sati, koju je u crkvi punoj vjernika predvodio velečasni Petar Dobra. Uz klokotičkog župnika, misu su koncelebrirali Petar Rebedžila, karaševski župnik, i velečasni Marijan Tjinkul koji je održao i nadahnutu propovijed o životu blažene Djevice Marije i njezinu udjelu u djelu ljudskoga spasenja. Koncelebraciju su dodatno uveličali kako domaći tako i brojni vjernici pristigli iz drugih krajeva. Po izlasku iz crkve, karaševski knez Petar Bogdan i zastupnik Hrvata Slobodan Gera su povodom blagdana Velike Gospe i seoskog kirvaja, svim sumještanima i njihovim gostima uputili iskrene čestitke i poželjeli im ugodno druženje među članovima obitelji i prijateljima.

     Slavila se Sveta misa i na drugi dan blagdana, u četvrtak, a jedan od suslavljenika bio je i bivši dugogodišnji karaševski župnik Đuređ Katić. Za vrijeme Svete mise, Radan Ivan i Radan Stana obnovili su bračne zavjete i proslavili punih pedeset godina ljubavi i zajedničkog života ili zlatnu svadbu. U mnoštvu vjernika iz crkve Marijina uznesenja posebno su se isticali nekoliko u prelijepoj karaševskoj narodnoj nošnji, što je iznimno rijedak slučaj u Karaševu u ovim novim vremenima.

     Kirvaj je i ove godine u rodno selo privukao mnoge karaševske Hrvate, danas razasute po svim stranama Europe pa čak i svijeta. Rijetke su kuće bez gostiju, pa se na ovaj poseban dan broj žitelja u selu skoro udvostruči. Osim što Karaševci i njihovi gosti ovaj dan slave Svetom misom u crkvi, oni ga slave i kućama, unutar obitelji, zajedno s bliskom rodbinom i prijateljima pristiglih iz drugih mjesta. Što se djece tiče, oni su željno iščekivali kraj ručka, kako bi pohodili ono što im je najzanimljivije, a to je sajam s vrteškama, tezgama s igračkama te ringišpir koji je i ove godine stigao u Karaševo, na veliku radost broj-nih mališana.

      Kirvajsko veselje započelo je u podnevnim satima, u centru našega sela, kada je pokrenut veliki karaševski danac. Formacija Zorana Birte je oba dana veselila mještane i sve prisutne na kirvaksoj igranki. I ove godine troškove za formaciju je pokrilo Zajedništvo Hrvata, koji inače plaća muziku za kirvaje u svim karaševskim mjestima.

     Osim u Karaševu, Velika Gospa se slavi i u 38 naselja iz Karaš-severinske županije, a svetkovina se slavi i u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Na blagdan Velike Gospe također je običaj da mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta.

     U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “Kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Lina Tincul