Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Naš profesor i prijatelj naših mjesta

     U utorak, 19.02.2019., medijima se proširila vijest, tužna nažalost, da nas je napustio još jedan od velikana hrvatske riječi i jezikoslovlja. Riječ o našem bivšem profesoru s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Marku Samardžiji, ujedno i velikom prijatelju naših slea. Svojim kolegama koji su studirali u Zagrebu na Filozofskom fakultetu ne trebam ništa go-voriti. Njima je ime profesora Samardžije dovoljno da bi prizvali uspomene iz studentskih dana, iz velike dvorana br. 7, u kojoj smo obično slušali profesorova predavanja, bilo iz Standardnog jezika, bilo da smo pohađali njegove seminare.

     Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u uto-rak izraze sućuti obitelji u povodu smrti akademika Marka Samardžije istaknuvši da će ga Hrvatska pamtiti po iznimnome doprinosu jeziku, jezikoslovlju i povijesti standardnoga hrvatskog jezika te kao znanstvenika koji nas je zadužio afirmacijom hrvatskoga jezičnog, kulturnog i povijesnog identiteta.

     Profesor Marko Samardžija jebio istaknuti hrvatski jezikoslovac, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i voditelj Akademijinog Zavoda za lingvistička istraživanja.

     Rodio se 2. rujna 1947. u Vođincima kod Vinkovaca gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu završio je u Vinkovcima. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvats-koga jezika i jugoslavenskih književnosti te filozofije (1971.), magistrirao (1977.) i doktorirao (1986.). Radio je kao profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1971. do 1973., a zatim prelazi na Katedru za suvremeni hrvatski književni jezik (hrvatski standar-dni jezik) gdje 1973. postaje asistent, 1978. znanstveni asistent, 1987. docent, 1992. izvanredni profesor, a 1998. redoviti profesor. Bio je predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik od 1992. do 2006., a od 1996. do 1998. i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umirovljen je 2017. Od 2000. do 2001. Bio je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filološke znanosti, izabran je 2018. kada je postao i voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU.

     Akademik Marko Samardžija bio je autor, urednik i priređivač oko 30 znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Od njegovih autorskih knjiga spominjemo: Ljudevit Jonke (1990.), Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvat-skoj (1993.), Filološki portreti (1993.), Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije, više izdanja 1995.‒2000.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika (1997.), Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije (više izdanja 1998.‒2008.), Jezikoslovni razgovori (2000.), Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (u suradnji s Antom Selakom, 2001.), Nekoć i nedavno ‒ odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika (2002.), Piščev izbor (2003.), Iz triju stoljeća hrvatskoga standar-dnog jezika (2. prošireno izdanje, 2004.), Hrvatski kao povijesni jezik (2006.), Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (2008.) idr.

     Bio je gost lektor na Sveučilištu u Kölnu akademske godine 1977./1978. i 1978./1979., gost docent na istom sveučilištu akademske godine 1986./1987. i 1987./1988., gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Szombathelyu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.) te gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skoplju.

     Sudjelovao je na međunarodnim slavističkim kongresima u Bratislavi (1993.), Krakovu (1998.), Ljubljani (2003.), Ohridu (2008.) i Minsku (2013.), kao i hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.), Varaždinu (2006.) te u Vukovaru i Vinkovcima (2014.).

     Od 1995. akademik Marko Samardžija bio je član Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnog slavističkoga komitet od 2008., a od 2009. do 2012. i član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

     No za nas, njegovi bivši studenti, bio je prije svega Profesor. I posjetio nas je više puta u našim krajevima (Lupak, Klokotič, Karaševo), kako u pratnji drugih naših profesora, tako i zajedno sa studentima Kroatistike. Vodio je svoje studente na teren u sve zemlje u kojima živi hrvatska manjina. Održavao živom vezu domovine s raseljenom Hrvatskom. Veliki čovjek, stručnjak i profesor. Hvala Vam, Profesore, na svim predavanjima i lekcijama, fakultetskim i ljudskim! Vaši bivši zagrebački studenti.

Maria Laţchici