Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     Opasnosti koje prijete ovom društvu 21. stoljeća, rekao nam je karaševski knez Petar Bogdan za vrijeme razgovora o projektima koji se odvijaju u našim mjestima, su neprevidljivost i kaotičnost, a to su posljedice nezahvalnosti koja vlada u svijetu. Znam da se mnoge stvari mogu napraviti bolje, ali mi moramo biti zahvalni s onim što imamo. Ako nismo zahvalni samo zato što je to sada moderno, što svi moramo biti protiv, na suprotnoj strani, to mi se ne čini normalno zbog toga što nezahvalnost je atribut nečistog, atribut zla. Nezahvalnost stvara nemir, a nemir je zlo, mir u duši je dobro, Bog. To je zahvalnost, mir u duši, čovjekova permanentna dužnost je da se bori da stalno uljepšava ovaj svijet i život kojega mu je darovao Bog. To nije ništa pogrešno, pogrešno je biti nezahvalan i iz razloga što takvo stanje dovodi do depresije i velikih psihičkih problema. Nažalost, nezahvalnost se jako mnogo kultivira u mass medijama, svi su nezahvalni, svi nekoga kritiziraju, a u stvari svi smo prolazni na ovome svijetu, ne postoji u tom smislu nikakva razlika među ljudima. Postoji razlika u tome kako se ponašamo za vrijeme našega života, hoćemo li si napraviti boravak na ovome svijetu ugodnim ili će nam ugodno biti neugodno stanje.

     Koji projekti se trenutno odvijaju u karaševskoj općini i kada će biti vidljivi rezultati tih radova?

     Imamo u karaševskoj općini deset projekata, pet financiranih od Europske unije, a pet pomoću Rumunjske vlade kroz Nacionalni program za mjesni razvoj, a svi ti projekti zajedno iznose skoro 4 milijuna Eura. Kada je riječ o projektima koje financira Vlada, najvažniji je most iza zgrade općine, kod brve, i asvaltiranje četiri kilometara ulica. Kako bi mogli započeti radove, izdvojili smo 20 posto iz cijeloga projekta i zaključili direktan ugovor s izvođačam radova, tako da ćemo na taj način asvaltirati dvije ulice, a ostatak, tri kilometara sokaka i most, vade se ovih dana na licitaciju. Neki se bune zbog toga što se radovi fragmentiraju na dijelove. Međutim, zakon predviđa, omogućava i podržava takav postupak, preporučuje nam da tako postupamo kako ne bi radovi čekali, kako bi se novac kretao jer kretanje novaca znači dobitak za sve nas.

      Isto financiran od vlade Rumunjske je projekt osvjetljenja koji se ovih dana privodi kraju. Ovdje imamo i nekoliko stotine metara produženja javnog osvjetljenja. Zahvaljujući ENELU produžit ćemo mrežu i tamo gdje nije postojala dosad, u još tri ulice, ali i na Kalvariji, tako da ćemo uskoro imati i lijepo osvjetljen Križnji put koji vodi do kapelice.

     Treći projekt je kanalizacija u Jabalču. Projekt je izvađen na licitaciju, mi sad čekamo ponude zainteresiranih firmi i nadamo se da ćemo uskoro izdati i nalog za počimanje radova. Ostala dva projekta, projekti za vodovod i kanalizaciju u Nermiđu, opet smo izdvojili na lotove kako bi mogli da počmemo radove. Želja nam je da već u travnju istodobno započmemo radove na lotu od 20 posto, a ostatak od 80 posto da se izvadi na licitaciju isto u mjesecu travnju. To su projekti koji financira Rumunjska vlada, i mislim da je ovo prva ovako velika investicija Vlade u naše mjesto, ako izuzmemo projekt uvođena vodovoda.

     Kao najvredniji projekt financiran od Europske unije je put na Kantar, naš Kajć. Hvala Bogu, konačno je završena licitacija, mi smo potpisali ugovor za radove i čekamo odobrenje od AFIRA iz Temišvara jer kod europskih fondova svaka procedura se odobri od strane Agencije za financiranje ruralnih investicija. Ja se nadam da u najkraćem vremenu ćemo i tamo započeti radove, a rok za izvedbu tih radova iznosi šest mjeseca. Ako sve ide po planu i se ne jave nepredviđeni problemi, put bi do na jesen trebao biti gotov. Međutim, dolazim s napomenom, da ne bi nitko bio kasnije razočaran, taj put će biti tek 3,5 metara širok s akostamenti od 70 centimetara s obje strane.

     Drugi projekt veoma važan za nas je kanalizacija. Taj projekt se dobro odvija, skoro pola je gotov, 250 spojnice od ukupnih 700 su već napravljene, a izvođač nas osigurava da će krajem svibnja sve biti gotovo. Iz iskustva znam da se nešto nepredviđeno uvijek može javiti, ali sam uvjeren da će najkasnije do 15. kolovoza, kada imamo u našemu mjestu kirvaj, kanalizacija biti funkcionalna u Karaševu.

     Druga dva projekta kroz europske fondove su Domovi kulture u Karaševu i Nermiđu. Tu imamo problem s projektantom, stvari se odvijaju dosta sporo, isti projektant radi oba projekta. Ipak, ja smatram da je naš projektant dobar stručnjak, stručnjaci su jako traženi i, vjerojatno zbog neke vrste pohlepe, preuzmu previše posla i ne mogu ga na vrijeme privesti kraju. Stručnost projektanta dokazana je prilikom licitacije za put Kajć, kad smo imali šest firme na licitaciji i nitko nije kontestirao rezultat, a to znači da je dokumentacija bila stručno izrađena i da nisu postojali argumenti za kontestaciju.

     Zadnji naš projekt bi obuhvatio asvaltiranje svih puteva u Karaševu. Taj projekt još uvijek nije dobio nikakvo odobrenje, tek je u fazi izrade, sad smo ga inicijirali. Čak i da ne dobijemo financiranje, a indicije govore da ćemo dobiti, dobro je što projekt ostaje i bilo kada se može naći mogućnost za financiranje, projekt se samo mora aktualizirati. Ja sam uvjeren da će ova vlada naći sredstva i za ovaj naš projekt. Uostalom, prošle godine smo dobili plaket, mi i još tri općine iz naše županije, Slatina Timiš, Sokol i, čini mi se, Forotik, kao općine koje su pri-vukle najviše projekta i novca otkad postoji Agencija za seosko financiranje.

     Mnogi su naši sumještani prilično nezadovoljni tempom kojim se odvijaju radovi na infrastrukturi općine. S drugim riječima, iako je put kojim ide naša općina dobar, brzina je relativno spora.

     S pravom se može staviti problem zašto radovi se odvijaju ovako sporo. Već sam prije dotaknuo ovaj problem, „papirologija“ snosi veliku krivnju, mnoštvo dokumenata koji se moraju izraditi. S druge strane su stručnjaci koji kasne i izvođaći radova koji ponekad ne poštuju dogovorene termine.

     Hoćete li na sljedećoj sjednici Mjesnog vijeća uvesti u dnevni red i prijedlog odluke za dodijeljivanje ZHR-u mjesta za izgradnju jednog modernog sportskog igrališta?

     Inicijiral sam prijedlog odluke i nadam se da će sutra na sjednici Mjesnog vijeća mjesni izabranici i odobriti prijedlog. Potrebne su dvije trećine ali mislim da će prijedlog proći bez nekih velikih problema, iako opet znam da naši vijećnici ponekad znaju biti i nepredvidljivi.

     Iz našega mjesta više ljudi iseljava nego što u njega doseljava, odnosno broj stanovnika stalno opada, što našu ionako malenu zajednicu veoma jako pogađa. Istina je da su životni uvjeti primamljiviji u nekim zapadnim zemljama, ali je isto istina da u nas skoro i da nema radnih mjesta. Kako privući investitore u naše mjesto?

     Problem radnih mjesta postoji u nas, radna mjesta su nužna. Međutim, koliko vidim, bez da budem stručnjak u ekonomiji, rumunjska ekonomija je počela funkcionirati, stati na noge, a i standard života se je bitno podigao. Nismo više gdje smo bili, nismo na samom dnu ljestvice, naš standard je negdje na nivou Mađarske ili Hrvatske, da ne govorim Srbije. Istina je da nemamo infrastrukturu spomenutih država, mi tek sada radimo na tome, novci jesu i vidite koliko projekata se odvijaju na nivou čitave države. Na primjer, svi naši mladi građevinari imaju pogođene radnje do kraja godine, a i više, i onda se pitam zašto ići u Austriju ili Njemačku, zašto ne raditi ovdje. Kada možeš u nas za nekvalificirani posao dobiti i do 700 eura, a za kvalificirani i više, zašto ići vani? Imaš stan ovdje, doma si. Prema tome, uvjeren sam da će se narod poćeti vraćati nazad u svoja rodna mjesta i ovdje naći suštinu svoje egzistencije, pogotovo sad kad se ovoliko radi. S druge strane naša je dužnost riješiti problem infrastrukture i krejirati ljudima uvjete za lijep, miran i ugodan život jer je poželjno da u našemu narodu vlada duhovno blagostanje. Kad čovjek ima mir u duši i dobro srce, sve ostalo mu se riješava, niti ne mora uložiti velik napor, i najzahtjevnije situacije se povoljno rješavaju same od sebe. Mir u duši je ono duhovno blago koje čovjek treba sačuvati. U zajednicama gdje je duhovno blago razvijeno, a kad kažem duhovno mislim na cjelokupni sustav ljudskih vrijednosti, tu materijalne stvari dođu same od sebe, kao vrsta nagrade, dok zajednice koje kultiviraju samo materijalno stanje, kao na primjer imperije, propadaju nakon što su stigle do vrhunca materijalnog razvoja. Materija propada ako nije osnovana na čvrstoj duhovnosti.

Ivan Dobra