Početna arrow Hrvatska Grančica arrow Obicaji i tradicije arrow POKLADE U NAŠIM SELIMA arrow Hrvatska grancica arrow Obicaji i tradicija 
Arhiva članaka Hrvatska grancica Obicaji i tradicija

POKLADE U NAŠIM SELIMA PDF Ispis E-mail
Monday, 06 May 2019

     I ove godine karaševski Hrvati sačuvali su tradiciju maskiranja za početak korizme koja traje od starijih vremena.

     Već od nedelje, poznata kao bezmesna nedjelja, maskirani do neprepoznatljivosti u razne likove obilazili su selo, a svaka im je kuća dužna dati novaca, jaja i krafne. Ophod maškara najčešće se odvijao u utorak uoči Čiste srijede, a karakteriziraju ga zastrašujuće maske i drugi odjevni rekviziti, buka, galama, zvonjava zvona, pjesme, šale i tako dalje. Maskiraju se djeca, mladi i stariji. Maske i kostimi se razlikuju manje više od sela do sela.

     Tako da u Karaševu imamo „mošulje“. Riječ je o jednoj obitelji koja šeta selom i pjeva po dvorištama, pa ukućani joj daruju marame, ručnike, novce, jaja i rakiju. Vjeruje se da ako te „mošulje“ zaokruže cijelu godinu ćeš biti zdrav. U Nermiđu imamo grupu muškaraca u narodnoj nošnji, maskirana u mladu i mladoženju te kuma i starog svata. Oni su i ove godine hodajući selom pjevali, plesali, zadirkivali i uveseljavali gledatelje, koji su ih ispred svojih domova i dvorišta darivali hranom, pićem i novcem.

dsc0llllll8913.jpg

 dsc0nnnnnn8891.jpg    Od svih karaševskih sela najpoznatije poklade su u selu Ravniku i Vodniku. Još uvijek na ulicama ovih mjesta možeš opaziti grupice mladića s kostimima od ovčijih koža, s privezanim zvonima i strašnim maskama, koje plaše prolaznike. Ako pak ne obuku životinsko krzno, onda odjevaju starinsku narodnu nošnju i kreću selom u povorci, podrugljivo oponašati mladu i mladoženju te stare svatove koje sudjeluju u nekoj izmišljenoj svadbi. Maskiranje mladih počinje u nedjelju ujutro i traje do navečer. U utorak isto tako, jedino što taj dan završava s “balom” koji se održava u Domu kulture. U ponoć zazvoni zvono u crkvi, prekine se ples i svi odlaze kući, jer počinje korizma ili veliki post. Pokladno vrijeme tako uvijek završava u utorak, dan prije Pepelnice, ili Čiste srijede, kada započinje korizma. Pepelnica je dan pokore, meditacije, nemrsa i posta. Na blagdan Pepelnice, svećenik stavlja znak križa pepelom katolicima na čelo uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti“. dsc08mmmm923.jpg

     Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je kao i svake godine podržao ovogodišnje pokladne programe u svim školama iz karaševske zajednice gdje su bili organizirani.

Lina Tincul

 
« Prethodna   Slijedeća »

FrontPage