Home arrow Hrvatska grancica arrow GOVORI NA 9. KONFERENCIJI: arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


GOVORI NA 9. KONFERENCIJI: PDF Imprimare E-mail
miercuri, 05 iunie 2019

     Matei Lupu, župan Karaš-severinske županije:

     U prvom redu vam zahvaljujem na pozivu, čast mi je odgovoriti vašemu pozivu, gospodine predsjedniče, i mogu vam reći da institucija župana ima izuzetno dobre odnose sa Zajedništvom Hrvata u Rumunjskoj, veoma bliske odnose. Danas vam zahvaljujem na suradnji koju smo imali u županiji Karaš-severin. U ovim posebnim trenucima, sada kada se održava Nacionalna konferencija, razumio sam da se to događa jednom u četiri godine, ja vam želim puno uspjeha i sreće u daljnjem radu. Mogu vam reći u ime institucije koju predstavljam i u moje osobno da će odnosi ostati isto toliko bliski toliko sa ZHR-om, koliko i s vama, gospodine predsjedniče, zato što mi već sada imamo jako bliske odnose. Još vam jednom zahvaljujem na pozivu, želim vam sreću i neka Bog pomogne da i u budućnosti budete isto toliko djelotvorni i bliski ljudima koje predstavljate, da razvijemo sva područja gdje žive stanovnici hrvatskog porijekla i da stignemo s našom državom tamo gdje joj je i mjesto, to jest u blizini razvijenih zemalja iz Europske unije.

  Venera Popescu, zastupnica makedonske manjine:

     Zahvaljujem na pozivu i uputila bih odmah na početku jednu poruku vašoj zajednici. Smatram veoma važnim da u Parlamentu imate jednoga čovjeka kojega bih karakterizirala s dvjema riječima: poštenje i mudrost. Predsjednik i zas-tupnik Gera je moralan, srčan i sposoban čovjek, nekonfliktna osoba, što je u Parlamentu i u ovom okrutnom svijetu veoma važno. Bit ću izravna i reći da se moraš neprestano boriti za svaki novčić kojega doneseš u zajednicu. Vaš predsjednik je svojim stavom stigao biti tajnik skupine zastupnika nacionalnih manjina u Parlamentu, a ja se time ponosim. Isto tako, član je u dva veoma važna Odbora, Odbor za europske poslove i Odbor za prijevoz, veoma je impliciran u svemu što radi, dolazi u Parlament kao na posao i odsutan je samo kad ima rad u zajednici. Svaki put sam mu tražila savjet.

     Želim da budete mudri u aktivnostima koje poduzimate i birate mudro jer bi bilo žalosno kad bi jedna zajednica nestala zbog nedostatka novčanih sredstava i sitnih unutrašnjih interesa. Imate izvanredno kulturno nasljedstvo, jedinstveno u svijetu, mogla bih reći, i želim vam da ga nosite i promovirate u budućnosti s mnogo uspjeha.dsc_0046.jpg

   

     Paul Chioncel, prorektor Sveucilišta Eftimie Murgu:

     Prisutan sam danas ovdje u dvostrukom svojstvu, kao predstavnik ričičkog Sveučilišta i kao predstavnik njemačke manjine iz planinskog Banata. Poštovani predsjedniče, poštovani župane, poštovani pozvanici: Uvijek se veli da je Banat općenito, a planinski Banat posebno etalon suživota i model za cijelu Europu. Svaki put se velelo da je ovo naše usko područje zapravo Europa u minijaturi. Želim da iskustvo i stvarnost koju smo doživljavali na ovom području tijekom stoljeća budu primjer kojega moramo pratiti. Naš višestoljetni skladni suživot na ovom prostoru mora se nastaviti i u budućnosti, a ja smatram da se nalazimo na ispravnom putu. Vama osobno i zajednici koju predstavljate želim i nadalje puno uspjeha, želim da budete i u budućnosti primjer manjinskim zajednicama iz planinskog Banata.

     Predsjednik UDMR u Ričici, Mihaly Balint:

     Donosim vam pozdrav mađarske etnije iz ovog područja, zajednice kojoj prijeti nestanak. Sa žalošću moram reći da starimo, a nemamo mladež kao što ima hrvatska zajednica.

     Konzultirao sam nedavno dokumente vremena i ostao sam zapanjen kad sam naišao na jednu vijest. Naime, u 18. stoljeću Karaševo je bilo treće mjesto iz Banata po broju stanovnika, nakon Temišvara i Karansebeša, vaši predci su vrijedni svake pohvale.

     Ja vam želim da i nadalje očuvate jezik, tradiciju i običaje jer kad bi nestale ove vrijednosti onda bi nestala i etnija. Želim vam uspješnu 9. Konferenciju.

     Aledin Amet, državni tajnik u Odjelu za međuetničke odnose Rumunjske vlade.

  dsc_0010.jpg   Pozitivno sam bio iznenađen kad je moj prijatelj i kolega Gera evocirao jedan tragični trenutak za tatarsku zajednicu. 18. svibanj 1944. označava crnu stranicu po tatarsku zajednicu, to je datum kad je jedno čitavo stanovništvo iz Krimeje, tatarsko stanovništvo, bilo podignuto i deportirano u neprijateljska mjesta iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Otprilike 400.000 ljudi u jednom danu je deportirano u neprijateljska mjesta iz Sibira i Uzbekistana, a skoro polovica ih je umrla u transportnim vagonima u samo jednom danu. Zato i povijest govori o ovom danu kao o crnoj stranici u povijesti čovječanstva.

     Damo i gospodo, jedan značajan američki naučnik znao je reći da preferira iči po tami s prijateljima nego po svijetlu s neprijateljima. Ja vam mogu reći da idem s vama, prijateljima, po svijetlu. Došao sam danas u Karaševo da bi istaknuo kako ste veoma važna zajednica koja je sačuvala identitet, čuva ga u pozitivnom smislu, na jedan izvanredni način jer u prvom redu čuva ono što ima najvažnije jedna etnička zajednica, maternji jezik. Uvijek sam invocirao ovu činjenicu, svakom prilikom, posebice prilikom mnogobrojnih susreta s tatarskom manjinom čiji sam pripadnik. Svaki put sam naglašavao da bogatstvo jedne zajednice stoji u očuvanju lingvističkog identiteta. Maternji jezik je osnovni element, blago, zlato svake manjine. Hrvatski jezik mora postojati ovdje u Rumunjskoj, ovdje gdje ste vi donijeli duhovne elemente neprocijenjive vrijednosti, a mi u Odjelu za međuetničke odnose smo upoznati s ovim činjenicama, podržavamo ove istine i pružamo vam potporu da ih nadalje čuvate i promovirate.

     Gospodin Gera je naš prijatelj, prije nego što je zastupnik ili predsjednik, on je naš prijatelj. Čovjek kojega izuzetno cijenim i to vam tvrdim s čitavom iskrenošću. Prije dvije godine sam sudjelovao na manifestaciji namijenjenoj hrvatskoj Gimnaziji u Karaševu i istaknuo sam s tom prilikom da bih bio ponosan kad bi kao pripadnik hrvatske manjine imao ovakvog zastupnika i predsjednika. Danas vam tvrdim da bi bio veoma ponosan kad bi imao ovakvog zastupnika i predsjednika.

     Postoji i sa strane središnjeg tijela, odnosno Odjela za međuetničke odnose Rumunjske vlade, jedna poruka solidarnosti, jednostavna i prijatelj-ska, koja potvrđuje postojanje veza između etničkih zajednica i našega Odjela. Svaki put sam rekao da rumunjska država nam je pružila mogućnost da se identitarno i legislativno odvijamo. Prije trinaest dana bio sam u Constanți da bi celebrirali važan događaj po tatarsku manjinu, riječ je o danu tatarskog jezika. U jednakoj mjeri nakon 2010. godine, kad je izašao ovaj zakon u Rumunjskoj, pojavili su se mnogi zakoni koji su imali istu suštinu, odnosno celebriranje maternjeg jezika. Postoji le-gislativna otvorenost sa strane rumunjske države, a vi mi slobodno pokažite jednu europsku državu koja dozvoljava ovaku veliku legislativnu otvorenost prema manjinama ili im pruža ovakvu materijalnu pomoć. Živimo u pragmatičnom svijetu i ništa se ne može napraviti bez materijalne potpore sa strane rumunjske države. Moramo voditi računa o svim ovim stvarima i konstatirati kako se uistinu nalazimo u regiji koja može biti model Europi kad je riječ o promicanju identiteta nacionalnih manjina. Dolazim iz područja sa sličnom etničkom koncentracijom stanovnika kao u vas, iz Dobrogeae, o kojoj je naš veliki povjesničar Nicolae Iorga rekao da je lijepa strana Orijenta. Raduje me kad vidim da međusobno govorite na materinskom jeziku i istodobno izvrsno govorite rumunjski jezik. Naša je dužnost da učimo rumunjski jezik, jezik našega srca, dok je maternji jezik onaj na kojim sanjamo i kojega ne trebamo zaboraviti jer nam donosi toliko radosti. Ono što vi radite ovdje, sve ove akcije različitog karaktera, upravo vam pomažu da sačuvate i afirmirate identitet u uvjetima u kojima rumunjska država vam pruža ovu mogućnost. Još vam jednom zahvaljujem svima vama!

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >