Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - IN MEMORIAM:DRAGUTIN ROSANDIC
Home arrow Hrvatska grancica arrow IN MEMORIAM:DRAGUTIN ROSANDIC arrow Hrvatska grancica arrow In memoriam 
Arhiva articole Hrvatska grancica In memoriam

IN MEMORIAM:DRAGUTIN ROSANDIC PDF Imprimare E-mail
marti, 18 iunie 2019

Hrvatski filolog Dragutin Rosandić, vodeći metodičar nastave hrvatskog jezika, preminuo je u nedjelju 5. svibnja 2019. u Zagrebu u 89. godini ivota.

     Prof. dr. sc. Rosandić osnivač je Katedre za metodiku hrvatskoga jezika, prve katedre za metodiku na Sveučilištu u Zagrebu, i njezin predstojnik do odlaska u mirovinu 2000. godine. Desetljećima je svojim znanstvenim, stručnim i praktičnim pristupom motivirao savjestan, svestran, angairan i human pedagoški rad. Zagovarao je razvoj i osuvremenjivanje metodike, interdisciplinarnost i stručnost u pristupu nastavi i kurikularnoj reformi. Njegova monografija “Metodika knjievnog odgoja”, pojavljuje se kao obvezna literatura za studij metodike na domaćim i stranim sveučilištima, te je u Sloveniji korištena kao polazište za reformu tamošnjeg školstva. Bio je i gost-predavač u Švedskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji.

     Dragutin Rosandić diplomirao je na Filozofskom fakultetu uz Zagrebu 1954. godine hrvatski i ruski jezik, a doktorirao 1965. godine temom o pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka. Bio je dvije godine asistent na Katedri za noviju hrvatsku knjievnost (1962.-1964.), a 30. svibnja 1968. je utemeljio Katedru za metodiku nastave hrvatskog jezika i knjievnosti, prvu takvu na Sveučilištu u Zagrebu. To je povijesni datum jer je to prva katedra metodike ne samo hrvatskoga jezika, nego metodike uopće, i ne samo u Zagrebu i u Hrvatskoj, nego i u ondašnjoj Jugoslaviji. Utemeljitelj je znanstvene metodike koja je uključena u studijske programe i na ostalim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj, a 1973. pokrenuo je i poslijediplomski studij iz metodike nastave jezika i knjievnosti. Desetljećima je kao autor ili koautor bio među najplodonosnijim pis-cima srednjoškolskih udbenika hrvatskog jezika i knjievnosti i priručnika za nastavnike.

www.jutarnji.hr.jpg

     Kao učitelj hrvatskog jezika u Osnovnoj školi u Zlataru objavio je 1950. godine svoj prvi stručni rad koji je najavio njegovu metodičku usmjerenost. Godine 1954. postao je profesorom Varadinske gimnazije i pokrenuo istraivačke projekte o stjecanju estetske kompetencije u nastavi knjievnosti. Bio je profesor klasične gimnazije u Zagrebu i pisac mnogih udbenika (Pristup knjievnom djelu, 1962., i drugih) koji su popraćeni i priručnikom za nastavnike. To je označilo početak novog metodičkog sustava koji pos-tavlja knjievno djelo u središte nastavnog procesa i uvodi učenika u literarno-estetsku komunikaciju.

     Dolaskom na Filozofski fakultet ostva-ruje obuhvatan znanstveno-istraivački rad u povijesti hrvatske knjievnosti. Uz mentorstvo akademika Ive Frangeša uključio se u projekt Znanost o knjievnosti Šenoina doba. Drugi njegov znanstveni projekt bio je posvećen Miroslavu Krlei kojim je pripremio građu za Krlein zbornik u povodu knjievnikove sedamdesete godišnjice ivota i pedesete godišnjice njegova knjievnoga rada. Dvojici jezikoslovnih velikana s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su nas napustili ove godine, prof. dr. Marku Samardiji, voditelju katedre za Hrvatski standardni jezik, i prof. dr. Bruni Siliću, voditelju katedre za Osnove teorije jezika, pridruio se i utemeljitelj katedre za metodiku hrvatskog jezika i knjievnosti Dragutin Rosandić, veliki profesor hrvatskog jezika, učitelj učitelja (kako je naslovljena knjiga o njemu iz 2010. godine). Bio je nadasve dobar čovjek, koji je svojim znanjem pomogao mnoge, pa tako i studente hrvatske nacionalnosti iz Rumunjske koji su devedesetih godina prošlog stoljeća studirali Kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

     Ispraćaj profesora Rosandića odran je u četvrtak 9. svibnja u 12:50 sati na Krematoriju gradskog groblja Mirogoj.

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage