Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Hrvatski filolog Dragutin Rosandić, vodeći metodičar nastave hrvatskog jezika, preminuo je u nedjelju 5. svibnja 2019. u Zagrebu u 89. godini života.

     Prof. dr. sc. Rosandić osnivač je Katedre za metodiku hrvatskoga jezika, prve katedre za metodiku na Sveučilištu u Zagrebu, i njezin predstojnik do odlaska u mirovinu 2000. godine. Desetljećima je svojim znanstvenim, stručnim i praktičnim pristupom motivirao savjestan, svestran, angažiran i human pedagoški rad. Zagovarao je razvoj i osuvremenjivanje metodike, interdisciplinarnost i stručnost u pristupu nastavi i kurikularnoj reformi. Njegova monografija “Metodika književnog odgoja”, pojavljuje se kao obvezna literatura za studij metodike na domaćim i stranim sveučilištima, te je u Sloveniji korištena kao polazište za reformu tamošnjeg školstva. Bio je i gost-predavač u Švedskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji.

     Dragutin Rosandić diplomirao je na Filozofskom fakultetu uz Zagrebu 1954. godine hrvatski i ruski jezik, a doktorirao 1965. godine temom o pripovjednoj prozi Vjenceslava Novaka. Bio je dvije godine asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost (1962.-1964.), a 30. svibnja 1968. je utemeljio Katedru za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti, prvu takvu na Sveučilištu u Zagrebu. To je povijesni datum jer je to prva katedra metodike ne samo hrvatskoga jezika, nego metodike uopće, i ne samo u Zagrebu i u Hrvatskoj, nego i u ondašnjoj Jugoslaviji. Utemeljitelj je znanstvene metodike koja je uključena u studijske programe i na ostalim nastavničkim fakultetima u Hrvatskoj, a 1973. pokrenuo je i poslijediplomski studij iz metodike nastave jezika i književnosti. Desetljećima je kao autor ili koautor bio među najplodonosnijim pis-cima srednjoškolskih udžbenika hrvatskog jezika i književnosti i priručnika za nastavnike.

     Kao učitelj hrvatskog jezika u Osnovnoj školi u Zlataru objavio je 1950. godine svoj prvi stručni rad koji je najavio njegovu metodičku usmjerenost. Godine 1954. postao je profesorom Varaždinske gimnazije i pokrenuo istraživačke projekte o stjecanju estetske kompetencije u nastavi književnosti. Bio je profesor klasične gimnazije u Zagrebu i pisac mnogih udžbenika (Pristup književnom djelu, 1962., i drugih) koji su popraćeni i priručnikom za nastavnike. To je označilo početak novog metodičkog sustava koji pos-tavlja književno djelo u središte nastavnog procesa i uvodi učenika u literarno-estetsku komunikaciju.

     Dolaskom na Filozofski fakultet ostva-ruje obuhvatan znanstveno-istraživački rad u povijesti hrvatske književnosti. Uz mentorstvo akademika Ive Frangeša uključio se u projekt Znanost o književnosti Šenoina doba. Drugi njegov znanstveni projekt bio je posvećen Miroslavu Krleži kojim je pripremio građu za Krležin zbornik u povodu književnikove sedamdesete godišnjice života i pedesete godišnjice njegova književnoga rada. Dvojici jezikoslovnih velikana s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su nas napustili ove godine, prof. dr. Marku Samardžiji, voditelju katedre za Hrvatski standardni jezik, i prof. dr. Bruni Siliću, voditelju katedre za Osnove teorije jezika, pridružio se i utemeljitelj katedre za metodiku hrvatskog jezika i književnosti Dragutin Rosandić, veliki profesor hrvatskog jezika, učitelj učitelja (kako je naslovljena knjiga o njemu iz 2010. godine). Bio je nadasve dobar čovjek, koji je svojim znanjem pomogao mnoge, pa tako i studente hrvatske nacionalnosti iz Rumunjske koji su devedesetih godina prošlog stoljeća studirali Kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

     Ispraćaj profesora Rosandića održan je u četvrtak 9. svibnja u 12:50 sati na Krematoriju gradskog groblja Mirogoj.

Ivan Dobra