Home arrow Hrvatska grancica arrow Folclor arrow KARAŠEVSKA ZORA NA IVANJSKIM KRIJESOVIMA arrow Hrvatska grancica arrow Folclor 
Arhiva articole Hrvatska grancica Folclor

KARAŠEVSKA ZORA NA IVANJSKIM KRIJESOVIMA PDF Imprimare E-mail
joi, 18 iulie 2019

Karaševska zora sudjelovala je 22. lipnja 2019. na kulturno-zabavnoj manifestaciji „Ivanjski Krijesovi“ u neumskom mjestu Hutovo iz BIH.

      Smotra folklora ‘’Ivanjski Krijesovi’’ iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja a organizator manifestacije je HKUD Hutovo ( općina Neum, BiH), koje je svoj rad započelo 2011. godine s ciljem očuvanja starih običaja predaka i druženja različitih generacija porijeklom iz župe Hutovo. HKUD Hutovo njeguje tradicionalne običaje kraja, izvodi lindžo, biračko i pleteno kolo, trojanac, muški i ženski bećarac, te Božićne i korizmene napjeve.

     Uz domaće društvo HKUD ‘’Hutovo’’, na platou ispred župne crkve Krista Kralja, nastupala su devet gostujućih društava iz Slavonije, Dalmacije, BiH i Rumunjske, koja su publici predstavila svoje pjesme, napjeve i plesove: KUD „Karaševska zora“ (Rumunjska); KUD „Branimir’’ Benkovac (Zadarska županija); HKUD ‘’Mošćenica’’ Mošćenica (Sisačko-Moslavačka županija); KUD „Zvuci kamena i krša“ (Splitsko-dalmatinska županija); KUD „Sitan tanac“ Šujica (Hercegbosanska županija); HKUD „Dubrave“ (Aladinići, BIH); HKUD „Husino“ Tuzla (Tuzlanski Kanton); Puhački orkestar „Seljačka sloga“ (Trebižat, BIH) i KUD „Linđo“ Ošlje-Stupa (Dubrovačko Primorje)

     Manifestacija „Ivanjski Krijesovi“ organizira se povodom proslave blagdana sv. Ivana Krstitelja. Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer. Riječ je zapravo o pretkršćanskom narodnom običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj (najkraći, odnosno najduži dan u godini), te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta.

img_1149.jpg

     Kasnije su se ovi narodni, nekoć poganski običaji, povezali s blagdanom rođenja sv. Ivana Krstitelja, kojemu je dan i najviši mogući liturgijski stupanj, a time i naročita važnost u ciklusu liturgijske godine.

img_1214.jpg     U narodnom vjerovanju širom Europe vladalo je uvjerenje da biljke koje bi bile prikupljene o ivanjskoj noći imaju čudesna ili ljekovita svojstva. Paljeni su krijesovi, a vjerovalo se da oni štite od zlih duhova za koje se mislilo da slobodno lutaju uokolo dok se sunce opet vraćalo na jug. U kasnijem se razdoblju držalo i da se vještice te noći okupljaju kako bi se sastale sa zlim silama. Tako su krijesovi imali zaštiti ljude, stoku i urod od svih nedaća.

     U slavenskim narodima ivanjski su običaji vezani uz vodu, plodnost i obredno čišćenje. Obično su djevojke bacale cvjetne vijence u vodu i prema načinu kako plutaju proricale budućnost, mladi su parovi preskakivali krijesove.

     Preko tisuću posjetitelja svake godine pohađa Ivanjske Krijesove u Hutovu, što ovu manifestaciju uvrštva među najpopularnijim manifestacijama u regiji.

Daniel Lucacela

 
< Precedent   Urmator >