Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

U zgradi Zajedništva Hrvata je u srijedu 5. lipnja obilježen dan Nacionalnog parka Semenic-Cheile Carașului, park koji se administrativno nalazi na području Karaš-severinske županije.

     Nicolae Ifca, ravnatelj ovog zaštićenog područja, govorio je brojnim zaljubljenicima u prirodu o iznimnim ljepotama parka te o vrijednostima i glavnim turističkim atrakcijama koje se u njemu nalaze.

     Nacionalni park Semenic-Cheile Carașului ima površinu od 36.214 ha i sadrži jedanaest prirodnih rezervata, među kojima i kanjon rijeke Karaša, područje posebne prirodne vrijednosti dugačko otprilike 19 km, gdje je strogo ograničeno unošenje promjena u prirodne sadržaje. Na samom ulazu u rezervat, gdje rijeka Karaša završava svoj put kroz kanjon i ulazi u Karaševo, sam se srušio prije šest, sedam godina jedan drveni most ogromne veličine, vjerojatno zbog dotrajalosti nosivih greda. Most nikako nije opravdao investiciju, on je trebao služiti turistima za prijelazak rijeke čitav niz godina, a bio je kratkog vijeka, izdržao je svega šest sedam godine, isto onoliko vrijeme koliko je inače i prošlo od njegova rušenja.

     Kanjon rijeke Karaša jedan je od najdivljijih i najatraktivnijih iz Rumunjske, čudestan i očaravajući, a svaki izlet u ovaj zaštićeni prirodni rezervat je pravo osvježenje za dušu i predstavlja poseban doživljaj. Iznimno je spektakularan drugi dio kanjona, od doline Prolaza, idealnog mjesta za kampiranje i odmor u čistoj prirodi, gdje mnogi Karaševci imaju salaše i imanja, pa sve do blizine Komarnika i tamošnje špilje, jedne od najvećih iz Rumunjske. Taj drugi dio kanjona je tzv. Divlji kanjon. On je ujedno i najdivljiji, nepristupačan, sa strmim stijenama i veoma zahtjevnom stazom koja se u danom trenutku gubi u veličanstvenom peizažu te poistovjećuje s gotovo vertikalnim stjenama iznad dubokog ponora. Mala planinska rijeka Karaša mjestimice je smaragdno zelena i kristalno čista, toliko bistra da se u njoj još uvijek može vi-djeti s visoke stazice pokoji veliki primjerak pastrve, kao na inat famoznim karaševskim krivolovcima na ribe koji uglavnom izbjegavaju to područje. Iz-bjegavaju ga i najhrabriji iz njihovih redova, jer se rijeka nalazi među ogromnim liticama, a opasnosti u toj zoni vrebaju na svakom koraku. Međutim, nitko ih ne treba žaliti, njihovo područje krivolova je doista prostrano, a nesavjesna aktivnost im je intezivna za vrijeme cijele godine. Usput rečeno, kada karaševski krivolovci jednom uoče metu, jadnoj ribi nema više spasa. Do te mjere su ovi manijaci perfekcionirali svoj ubilački stil, da bi uspješno mogli participirati na Svjetskom prvenstvu krivolovaca, ako bi se ono ikad organiziralo.

     Voda Karaša je veoma hladna za vrijeme cijele godine, posebice u divljem kanjonu, i nije preporučljiva za kupanje ni najhrabrijima, čak i u najtoplijim ljetnim danima. Kanjon Karaša ima i mnoštvo još uvijek nedovoljno istraženih špilja i rezervat je za mnoge endemske vrste biljaka i životinja. Poseban oprez se mora obratiti zmijama otrovnicama, koje obitavaju u kanjonu u velikom broju, posebno podskocima, najopasnije zmije iz Rumunjske, čiji ugriz može biti smrtonosan u odsustvu protuotrova.

     U zaključku, svima preporučujem dvodnevni ili trodnevni izlet u svijet ljepote i uzbuđenja kanjona rijeke Karaša. Neopisiva ljepota očuvane prirode i krajolici što oduzimaju dah garantiraju nezaboravnu avanturu i pravo su nadahnuće za sve one koji svoje slobodno vrijeme vole provoditi u prirodi.

Ivan Dobra