Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Ravnik, selo u općini Lupak, proslavio je svoje zaštitnike sela, sv. apostole Petra i Pavla, u subotu 29.06.2019.

     Ravnik je prvo mjesto u nizu karaševskih sela u kojemu se slavi župni blagdan ili kirvaj. Riječ „kirvaj“ dolazi od njemačke riječi die Kirchweih, gdje Kirche znači crkva, a Weihe – posveta. Apostoli Petar i Pavao bili su vrlo jednostavni ljudi koji su živjeli svoje kršćanstvo površinski, slični većini nama, sve dok nisu doživjeli obraćenje. Petar je bio ribar, a Pavao teolog. Kada su doživjeli preokret i počeli slijediti Krista, živjeći u pravom smislu riječi svoju vjeru, propovjedajući Božju riječ bez straha, obojica su postali prvaci apostolski u Katoličkoj crkvi, lijep kršćanski primjer za sve nas.

     U karaševskim krajevima, pa tako i u Ravniku, kirvaj traje dva dana. Tada kuću pohodi rodbina i dobri prijatelji iz drugih sela pri čemu ih se gosti dobrim jelima i obilnim pićem. Pri tom se pripovijedaju zgode važne i nevažne za rodbinu i znance, a pri tom se rodbina druži i veseli. To je prilika da se razmjene novosti iz rodbine i da se prepričaju kojekakve događaje koji su se u ovom ili njihovom, ili nekom drugom karaševskom selu, dogodili. Pored bliže rodbine, na slavlje dolaze i dobri prijatelji iz drugih sela.

     Prvog kirvajskog dana, u podne, zajedno s ravničkim gazdama gosti su krenuli u crkvu na Svetu Misu, koju je predvodio velečasni Milan M. Sima, uz koncelebraciju lupačkog župnika Marijana Tjinkula, klokotičkog župnika Petra Dobre, karaševskog župnika Petra Rebedžile i još nekoliko gostiju svećenika. Nadahnutu propovijed na oba dana „kirvajskog“ misnog slavlja održao je Fra Marijan Filipović, misionar iz Zagreba, koji je, također, predvodio svečano euharistijsko slavlje u drugom danu ravničkog kirvaja.

     Poslije Mise svi su se vratili gazdama kući na ručak, gdje su se poslužili isključivo tradicionalni karaševski specijaliteti. Najprije se poslužuje domaća kokošja juha od rezanaca (rizanci), pa ovčji paprikaš, pa sarme te na kraju kuhano i pohano meso s kuhanim krumpirima. Prije jela uvijek se služi rakija, najbolja što ukučanstvo ima, posebno čuvana za ovakve prilike. Nakon objeda na stol se postavljaju kolači i oni se ne skidaju do narednog objeda.

     Navečer se malo prođe kroz selo, pa se poslije ide na zabavu u središte mjesta, koja često zna trajati sve do kasno u noć. Prve večeri, za muziku i prijatan ugođaj pobrinuli su se formacije Milje Tjinkula (Suflja), dok je drugi dan kirvaja veseljačku atmosferu održao Milan Todor (Žička) i njegov bend.

     Za sve prisutne zabava je bila besplatna, jer se za to pobrinulo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, koje već duži niz godina plaća živu glazbu u svim karaševskim selima.

     I tako prođoše i kirvaj u Ravniku. Sada je na redu kirvaj u Nermiđu. Tko ima tamo rodbinu i prijatelja mora čast uzvratiti, pa opet sve ide na opisani način. Ali to je čast u drugom selu, drugi kirvaj, drugi svetac odnosno drugi crkveni god.

Daniel Lucacela