Home arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente arrow FORUM MLADIH PRIPADNIKA HRVATSKIH MANJINA arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


FORUM MLADIH PRIPADNIKA HRVATSKIH MANJINA PDF Imprimare E-mail
joi, 31 octombrie 2019

Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore organizirali su od 27. do 29. rujna u Tivtu u Boki kotorskoj (Crna Gora) treći Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina.

  71236227_375292013350490_3020285680459710464_n.jpg   Tema Foruma su bile dileme vezane za identitet pripadnika hrvatskih manjinskih skupina te se raspravljalo, između ostalog, o pitanjima poput onih u kolikoj je mjeri manjinski identitet opterećenje za mladu osobu, moraju li se različiti identiteti međusobno isključivati, kao i o pitanju odnosa vjere i identiteta. U svom izlaganju, potpredsjednik Zajedništva Hrvata Ivam Frana govorio je o crkvama u karaševskim mjestima, o školama na hrvatskom jeziku te o Rumunjskoj državi, Zajedništvu Hrvata i kompaktnosti karaševskih mjesta kao glavnim faktorima koji su doprinijeli višestoljetnom očuvanju hrvatskog identiteta Karaševaka na rumunjskom prostoru: “Crkva i franjevački misionari su imali ključnu ulogu u višestoljetnom očuvanju svega onoga što formira identitet Hrvata s ovih prostora. Mise su se u karaševskim selima održavale na maternjem jeziku, na maternjem jeziku se održavaju i danas, i ne postoji uvjerljivija prilika za ulogu crkve u očuvanju vjere i maternjeg jezika od prisustvovanja na svećanoj misi, kada svi vjernici odgovaraju zajedno i pjevaju na vlastitom jeziku. Karaševski Hrvati su se uvijek okupljali oko crkve i svojih katoličkih svećenika, a upravo tako je i danas.

     I škole na hrvatskom jeziku su imale ključnu ulogu u očuvanju identiteta Hrvata s rumunjskog prostora. Kada je riječ o školstvu, izvjesna je činjenica da su se prvi oblici školskog predavanja odvijali unutar i pored crkve u prvoj polovici 18. stoljeća, a izuzetkom nekih manjih vremenskih perioda, hrvatski jezik je učestalo bio prisutan u školama iz Karaševa. Danas imamo u nekim karaševskim mjestima nastavu na hrvatskom jeziku, a u Karaševu djeluje već od 1996. godine Dvojezična hrvatsko-rumunj-ska gimnazija. Na Sveučilištu u Bukureštu imamo odsjek za hrvatski jezik i književnost, na Sveučilištu u Temišvaru funkcionira Lektorat hrvatskog jezika i književnosti, a učenici hrvatske nacionalnosti koji pohađaju nastavu na maternjem jeziku veoma su svijesni svog identiteta i s njim se ponose.

     Ono što smatram veoma važnim istaknuti s ovom prilikom jest činjenica da i Rumunjska kao država jamči prava svih nacionalnih manjina i poznata je kao multikulturalni i multietnički prostor gdje se izdvaja novac iz Proračuna za financiranje svih reprezentativnih udruga nacionalnih manjina, pa tako i za Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, kao krovnoj organizaciji hrvatske manjine. Zajedništvo Hrvata funkcionira od 1991. godine, a od svog osnivanja neprestano podržava i promovira vjerski, sportski, kulturni i obrazovni život malene hrvatske zajednice u Rumunjskoj. Investicije u očuvanje kulturne baštine naše zajednice najvažniji su prioritet spomenute organizacije.

     Na kraju mog izlaganja želim istaknuti i činjenicu da je upravo geografska kompaktnost karaševskih sela, o kojoj sam govorio u uvodnom dijelu, još jedan od faktora koji je pridonio višestoljetnom očuvanju hrvatskog življa na rumunjskom prostoru. Polaganje sela jednih naspram drugih sačinjava kompaktnu ariju, između njih ne egzistiravši rumunjska naselja, a udaljenost do najbližih rumunjskih mjesta prilično je velika. Budući da su kompaktni u svim selima, utjecaj rumunjskog jezika i susjednih banatskih govora vršio se tek slučajno i nije mogao bitno oslabiti karaševski govor. Više od toga, umjesto da budu asimilirani, Karaševci su tijekom stoljeća asimilirali i katolicizirali Rumunje koji su slučajno došli u njihovu sredinu.

     Međutim, iako su škole na hrvatskom jeziku, župe u karaševskim mjestima, izgrađene institucije i ljudi svjesni svog porijekla upravo čimbenici koji osiguravaju karaševskoj zajednici svjetlu perspektivu na rumunjskom prostoru, mi se danas nalazimo u krucijalnom trenutku i suočeni smo s problemima koji neminovno donosi ovo novo vrijeme i ovaj novi način života. Ono što se danas može prepoznati kao problem koji brutalno napada našu ionako malenu zajednicu, a to je inače problem ne samo hrvatske zajednice nego i cijele Rumunjske, je migracija prema zapadnim državama, prije svega u Austriju, zbog gospodarskih razloga, zbog boljeg života i jednostavno zbog nedostatka posla u svojim mjestima. Migracija u zapadne zemlje brojčano slabi našu zajednicu. Prirodni prirast populacije Karaševa i ostalih hrvatskih mjesta u Rumunjskoj zadnjih je godina negativan i u najmanju ruku zabrinjavajući, a to je, ponavljam, posljedica migracije mladih ljudi u druge zemlje Europske unije“.

     Uz potpredsjednika Zajedništva, na Forumu je sudjelovao i Tudorel Ivanoaica, član Koordinacijskog odbora organizacije. Osim glavne teme, Forum je pratio još nekoliko događaja. U petak 27. rujna u društvenom domu ‘Stjepan Marković’ u Donjoj Lastvi (Tivat) bila je otvorena ‘Igračka u srcu’ - Multimedijalna izložba likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radova škola iz Hrvatske. Nakon otvorenja, za učenike Hrvatske nastave u Crnoj Gori bila je organizirana radionica izrade igračke s motivima hrvatske tradicijske baštine.

Ivan Dobra

 
Urmator >