Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Organizacijom Folklornog festivala Pokraj rijeke Karaša nastojalo se doprinijeti promicanju kulturne raznolikosti, zagovaranju tolerancije i međukulturnog dijaloga u društvu.

      Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je u subo-tu 12. listopada organiziralo treće izdanje multietničkog međunarodnog Folklornog festivala „Pokraj rijeke Karaša“, događaj namijenjen nacionalnim manjinama koje su pomoću plesa, pjesme i narodne nošnje predstavile okupljenoj publici dio starih folklornih tradicija i običaja raznih krajeva Rumunjske i Hrvatske. Osim Karaševske zore, folklornog ansambla Zajedništva Hrvata, na otvorenoj sceni iz centra Karaševa nastupile su folklorne skupine nekih nacionalnih manjina i većinskog naroda iz Rumunjske te dva kulturno-umjetnička društva iz R. Hrvatske, odnosno KUD „Dukati“ Svinjarevci i KUD „Posavec“ iz Vrbanje. Voditelji Folklornog festivala, Marija Filka na hrvatskom i Dan Liuț na rumunjskom jeziku, predstavili su ukratko svako društvo koje je nastupalo i dodatno su animirali cjelokupni program.

     Na ceremoniji otvaranja festivala nazočnima su se obratili Slobodan Gera, predsjednik ZHR-a i zastupnik hrvatske manjine u Rumunjskom parlamentu, zatim predstavnik Hrvatskog veleposlan-stva u Bukureštu Dorijan Lončarić, zastupnica Venera Popescu, predstavnica Udruge Makedonaca u Rumunjskoj, predstavnik Saveza židovskih zajednica u Rumunjskoj Silvian Horn i načelnik karaševske općine Petar Bogdan. U svojem govoru Slobodan Gera je srdačno pozdravio gostujuće folklorne skupine, naglasio da je festival zapravo idealna prilika da razne folklorne skupine predstave na karaševskoj pozornici tradicionalnu nošnju, tradicije i običaje putem pjesme, plesa i dobre volje te uputio pohvale organizatorima što su omogućili da manifestacija nastavi svoj put i preraste u nezaobilazan kulturni i društveni događaj na bogatoj festivalskoj sceni multikulturalne Rumunjske. „Želim vam svima srdačnu dobrodošlicu na treće izdanje festivala „Pokraj rijeke Karaša“. Zahvaljujem svim ansamblima koji će u ovoj prekrasnoj jesenjoj večeri nastupiti na otvorenoj sceni, posebno zahvaljujem KUD-ovima iz Hrvatske što su se odazvali pozivu da nam danas budu cijenjeni i dragi gosti te KUD-u iz susjednog Klokotiča, koji će po prvi put nastupiti na ovoj folklornoj manifestaciji. Na-dam se da će naš kulturni projekt rasti iz godine u godinu, a želja nam je da na svakom izdanju privućemo nove umjetničke formacije iz Rumunj-ske i Hrvatske kako bi imali svjež folklorni zrak iz raznih krajeva naših zemalja. Pozivam vas da se dobro i ugodno osjećate u jezgru hrvatske manjine iz Rumunjske, na Folklornom festivalu kojega organizira Zajedništvo Hrvata iz Rumunjske“.

     Predstavnik Hrvatskog veleposlanstva u Bukureštu prenio je nazočnima pozdrave u ime ambasadorice i iskazao radost što se stare folklorne tradicije njeguju u jezgri hrvatske manjine u Rumunjskoj, dok je zastupnica Venera Popescu u ime Udruge Makedonaca u Rumunjskoj zahvalila organizatorima na pozivu i najavila ansambl makedonske manjine „Sonțe” i čuvene solistice makedonske narodne muzike Patriciu, Biancu i Daliu. Tople pozdrave organizatorima je u ime predsjednika Saveza židovskih zajednica u Rumunj-skoj uputio gospodin Silvian Horn, a karaševski načelnik Petar Bogdan je govorio o festivalu kao manifestaciji koja nam poklanja trenutke radosti i doprinosi našem duhovnom bogastvu. „Posebno pozdravljam sudionike iz naše lijepe i drage matične zemlje Hrvaske, želim im ugodan boravak u našoj zlatnoj dolini i neka čuvaju lijepu uspomenu o nama Hrvatima koji već stoljećima živimo na ovom lijepom rumunjskom prostoru”, rekao je na kraju svog govora Petar Bogdan.

     Domaćini, ansambl Karaševska zora, otvorili su svojim nastupom treću ediciju festivala iz Karaševa i iskoristili su priliku pokazati mnogobrojnoj publici tradicionalnu karaševsku nošnju, stare karaševske plesove i popijevke i svu raskoš folklora Hrvata u Rumunjskoj. Iza Karaševske zore nastupio je čuveni KUD iz Klokotiča, koji je tijekom vremena dobivao značajna priznanja na festivalu “ Cântarea României” kada je tri puta osvojio prvo mjesto (1979., 1981. i 1983. godine) te jedan put drugo mjesto (1985. godine). Kulturno umjetničko društvo iz susjednog mjesta predstavilo je karaševskoj publici tamburašku družinu Klokotički tamburaši, a to je inače prva I jedina tamburaška družina karaševskih Hrvata, osnovana 2015. godine. Gosti iz R. Hrvatske KUD “DUKATI” Svinjarevci otkrili su gledateljima izvorni folklor, pjesme, plesove, izričaj i običaje svoga sela i istočne Slavonije, a folklorni ansambl BÂRZAVA općine i Mjesnog vijeća Rićica, koji ima u sastavu više od 150 mladih njegovatelja folklore, prikazao je plesne suite iz pokrajina Banat, Oaș i Oltenije. Kulturno umjetničko društvo “Posavac” iz Vrbanje, koje je osnovano 1924 godine i kao takvo jedno je od najstarijih društava u županiji, prikazalo je na Festivalu izvorni folklor Vrbanje i Cvel-ferije (županjska posavina, Vukovarsko-srijemska županija), a Ansambl “Căluşerul”, inače ansambl pjesama i plesova Gimnazijske škole „Martin Șuboni“ iz Jebela u tamiškoj županiji, izveo je na karaševskoj sceni pjesme i plesove iz Banata, ali i iz drugih krajeva države. Ansambl Sonțe, osnovan 2002. godine, donio je pred publiku reprezentativne makedonske tradicionalne plesove i pjesme iznimne ljepote i složenosti. Iza ansambla makedonske manjine nastupio je Ansambl Sveti Sava s tradicionalnim plesovima Srba iz rumunjske strane Banata. Ansambl Sveti Sava inače dolazi iz najzapadnijeg grada banatske ravnice. Treća edicija folklornog festivala “U dolini rijeke Karaš” završila je nastupom Bucharest Klezmer Banda, osnovanog 2013. godine, pod vodstvom dirigenta Bogdana Lifșina, a to je inače bend glazbe Klezmer Saveza židovskih zajednica iz Rumunjske. Koristeći obje vrste muzike klezmer, tradicionalnu i suvremenu, Bucharest Klezmer Band stvorio je na karaševskoj sceni jedan bezgranični muzički svijet, kontinuirani protok zvuka, gdje savršeno pomiješani muzički stilovi su postali istovremeno klasični i moderni ali i stil svima dostupan i familijaran.

     Za bogati program Festivala, na kojemu su sudionici uputili svima jednu bitnu poruku, a ta je da razlike i naša raznolikost nas prave jačima, a poštovanje kulturalne raznolikosti bitna je za promoviranje međukulturalnog dijaloga, zahvalnost svakako pripada organizatorima, u prvom redu Zajedništvu Hrvata i odjelu za programe ZHR-a.

Ivan Dobra