Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIZEVNOST 2019. I 2018.
Home arrow Hrvatska grancica arrow DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIZEVNOST 2019. I 2018. arrow Hrvatska grancica arrow Cultura 
Arhiva articole Hrvatska grancica Cultura

DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIZEVNOST 2019. I 2018. PDF Imprimare E-mail
luni, 13 ianuarie 2020

Ove su godine dodijeljene dvije Nobelove nagrade za knjievnost, jedna za ovu godinu, a jedna za prošlu godinu.

     Ovogodišnji je dobitnik kontroverzni austrijski pisac Petar Handke, rođen 6. pro-sinca 1942. godine u koruškom mjestu Griffenu (slov. Grebinj) u Austriji. Majka Maria, bila je pripadnica slovenske manjine, a otac njemački vojnik kojega je upoznao tek u odrasloj dobi. Studirao je pravo u Grazu i pridruio se skupini pisaca “Forum Stadtpark” te objavljivao u časopisu Manuskripte. Prvi je roman objavio godine 1966. “Die Hornissen”, a tri godine poslije obajvljuje provokativnu dramu “Publikumsbeschimpfung” čiji je glavni koncept prepustiti glumcima da vrijeđaju publiku samo zato što su uopće došli na predstavu.

untitled-1.jpg     Zahvaljujući knjigama poput “Strah golmana pred jedanaestercem” ) i “Spori povratak kući”, Handkea smatraju jednim od pisaca koji je najviše utjecao na generacije europskih pisaca koje se javljaju potkraj sedamdesetih i u osamdesetima. Među ostalim se djelima ističu i “Trenutak pravog osjećaja”, “Don Juan (pripovijeda sam o sebi)”, “Kratko pismo za dugo rastajanje”.

     Njegov izbor za najprestiniju knjievnu nagradu izazvao je val nezadovoljstva u u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, što je profesora međunarodnih odnosa iz Sarajeva Emira Suljagića, koji je preivio srebrenički pokolj, navelo da na engleskom napiše: “Osoba koja se divi Miloševiću i prvorazredni revizionist dobila je Nobelovu nagradu za knjievnost... Kakvo doba...”. No, kao i često puta do sada, Švedska je akademija odabrala i iz-nenadila svojim izborom.

 Također je ove godine dodijeljena Nobelova nagrada za knjievnost i za prošlu, 2018., godinu, zbog prošlogodišnjeg skandal. A dobitnica je za prošlu godinu, poljska spisateljica, Olga Tokarczuk, nagrađena za “narativnu imaginaciju koja enciklopedijskom strašću predstavlja prelaenje granica kao oblik ivota”, dok se za Petera Handkea kae da je nagradu dobio za “utjecajan rad koji je lingvističkom inventivnošću istraivao periferiju i specifičnost ljudskoga iskustva”.

     Olga Tokarczuk je bez sumnje najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske knjievnosti. Na knjievnoj se sceni pojavljuje 1979. godine, a od 1989. pisanjem se bavi profesionalno. Prvi roman “Putovanje ljudi knjige” izašao joj je 1993. Vodila je radionice kreativnog pisanja na Jagiełłonskom sveučilištu u Kra-kovu i na Sveučilištu u Opolu, a jedna je od utemeljiteljica i višegodišnja suorganizatorica poljskog Festivala priča. Scenaristica, feljtonistica, psihologinja, sveučilišna nastavnica, ekologinja i vegetarijanka, 57-godišnja knjievnica petnaesta je ena koja je dobila Nobelovu nagradu za knjievnost.

     Njezini su romani prevedeni na tridesetak jezika, od engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog, hrvartskog, turskog do turskog, kineskog, japanskog, hindua. Na hrvatskom su objavljena njezina djela ‘Knjige Jakubove’, ‘Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju’, ‘Pravijek i ostala vremena’ i ‘Dom danji dom noćni’, a posebno se ističe roman “Knjige Jakubove” (ili veliko putovanje preko sedam granica, pet jezika i tri velike religije, ne računajući one male, ispričano po mrtvima, po autorici nadopunjeno metodom konjekture, iz puno različitih knjiga preuzeto, a također i potpomognuto imaginacijom, koja je najveći čovjekov prirodni dar, mudrima za memorijal, kompatriotima za refleksiju, laicima za pouku, melankolicima pak za razonodu)’, preveden je dosad na niz jezika, uz izvrstan prijem kritike i čitatelja (preuzeto s tportala.hr.).

Maria Laţchici

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage