Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - OBILJEZENO 100 GODINA ROMANISTIKE NA SVEUCILISTU U ZAGREBU
Home arrow Hrvatska grancica arrow OBILJEZENO 100 GODINA ROMANISTIKE NA SVEUCILISTU U ZAGREBU arrow Hrvatska grancica arrow Cultura 
Arhiva articole Hrvatska grancica Cultura

OBILJEZENO 100 GODINA ROMANISTIKE NA SVEUCILISTU U ZAGREBU PDF Imprimare E-mail
luni, 13 ianuarie 2020

U Zagrebu je od 15. do 17. studenoga ove godine, na Filozofskom fakultetu, odran veliki međunarodni znanstveni skup povodom stote godišnjice Odsjeka za romanistiku u Zagrebu.

      A počelo je kako slijedi:

      „Sve je počelo prije 100 godina …”

     “Ukazom Njegovog kraljevskog Visočanstva nasljednika Prijestola od 8. srpnja 1919. odobreno je, da se u mudroslovnom fakultetu kr. hrv. sveučilišta u Zagrebu osnuje stolica za romansku filologiju.

     O čem se obavješćuje naslov znanja radi u rješenju tamošnjeg izvještaja od 16. prosinca 1918. broj 870.

     U Zagrebu, dne 18. srpnja 1919.”

     Ovako stoji u kratkoj povijesti ovoga odsjeka objavljenoj na internetskim stranicama povodom velikog međunarodnog znanstvenog skupa na kojima je sudjelovalo više od 200 sudionika iz Hrvatske, Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Rumunjske i drugih zemalja. Svaki je dan skupa započinjao plenarnim predavanjima a kasnije bi se podijelili po grupama prema jeziku na kojem su izlagači predstavljali svoje radove, odnosno na: francuskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom i rumunjskom.

     Među plenarnim, a nama poznatim predavačima, bili su: akademik August Kovačec, prof. emer., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i dr. sc. Nicolae Saramandu, red. prof., Universitatea din Bucureşti, Institutul de Lingvistică „Iorgu Iordan – Al. Rosetti”, Academia Română. httpsezadar.jpg

     Kako saznajemo iz kratkog prikaza povijesti ovog odsjeka, nastava romanskih jezika i knjievnosti počela je i prije slubenog osniva-nja odgovarajućih katedri. Tako je nastava francuskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započela u ljetnom semestru ak. god. 1882/83., a osam godina kasnije uslijedili su i počeci nastave talijanskog jezika. Zalaganjem profesora današnjeg Odsjeka za romanistiku od samih početaka odravali su se tečajevi i drugih romanskih jezika, od kojih su se neki pre-tvorili u studije: prvi studenti upisali su studij španjolskog jezika i knjievnosti 1968., portugalskog 1982., a rumunjskog 2003.

     Ocem se hrvatske romanistike smatra Petar Skok (1881-1956), čiji su radovi poznati i cijenjeni u europskim i svjetskim lingvističkim krugovima. Petar Skok bio je romanist, germanist, albanolog, balkanolog i, nadasve, kroatist. Drao je predavanja iz stotinjak različitih kolegija s temama koje su se odnosile na francuski jezik i knjievnost, talijanski jezik i knjievnost, opću romanistiku, romanske utjecaje na hrvatski jezik, a povremeno je drao predavanja i iz drugih romanskih jezika: rumunjskog (!), španjolskog, portugalskog, retoromanskog i provansalskog.

     Onima koji su studirali u Zagrebu svakako je poznat akademik August Kovačec (rođen 1938), romanist, poliglot, koji između ostalih romanskih jezika savršeno govori rumunjski, i koji se nakon studija usavršavao na Sveučilištu u Bukureštu, gdje je bio lektorom. Kovačec je poznat u rumunjskim akademskim krugovima ponajprije zahvaljujući knjizi Opis današnjeg istrorumunj-skog, 1971, za koju je dobio nagradu Rumunjske akademije, a napisao je i Istrorumunjsko-hrvatski rječnik: s gramatikom i tekstovima, 1998.). Objavio je veliki broj znanstvenih radova o francuskom jeziku i poredbenoj romanskoj sintaksi, a kao vrsni poznavatelj starofrancuskog napisao je u Povijesti svjetske knjievnosti (1982.) poglavlja o francuskoj knjievnosti od 14. do 16. stoljeća kao i cjelokupno poglavlje o rumunjskoj knjievnosti. Osim toga, bavio se i knjievnim prijevodom, osobito starih tekstova. U Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea djelovao je kao glavni urednik Hrvatskoga općeg leksikona (1996–2001) i Hrvatske enciklopedije (2001–05).

     Cilj je simpozija bio, prema riječima organizatora, proslaviti stoljetnu tradiciju proučavanja romanskih jezika i knjievnosti u Zagrebu, s naglaskom na poznatim profesorima, njihovom akademskom radu i znanstvenim dostignućima, ali i na razvijanju dijaloga o romanskim filologijama kroz povijest i danas. Raspravljalo se o međusobnim kontaktima, različitim znanstve-nim pristupima, suvremenim trendovima i perspektivama, kao i o utjecaju novih tehnologija i društvene dinamike na istraivanje i nastavu romanske lingvistike, knjievnosti, glotodidaktike i translatologije. Među predloenim i obrađenim temama navodimo: kontrastivno istraivanje romanske lingvistike, standardni i nestandardni jezici, etimologija i jezične promjene, sinhroni i dijahronski opis romanskih idioma, od latinskog do romanskog jezika, hrvatsko-romanski kontakti, nove tehnologije u istraivanju, podučavanju i prijevodu romanskih jezika, romanski jezici i knjievnosti u kontaktu i dr. A svoje je mjesto našao i naš karaševskohrvatski idiom o kojem se izlagalo imajući u vidu utjecaj rumunjskog jezika na govor naše manjine.

     Organizatorima čestitamo na izvrsnoj organizaciji i gostoprimstvu, a Odsjeku za romanistiku (na kojem se studira i rumunjski jezik) i svim njegovim nastavnicima puno uspjeha i još ovakvih obljetnica.

Maria Laţchici

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage