Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Veleposlanica R. Hrvatske u Rumunjskoj Nj. E. Marija Kapitanović je u četvrtak 12. prosinca posjetila hrvatsku manjinu koja živi u karaševskim selima iz Karaš-severinske županije.

     U zgradi Zajedništva Hrvata je šefici hrvatske diplomatske misije u Bukureštu poželio srdačnu, iskrenu i toplu dobrodošlicu u našu zajednicu Slobodan Gera, predsjednik organizacije, a zatim su se visokoj gošći ukratko obratili načelnik karaševske općine Petar Bogdan, vlč. Petar Rebedžila, župnik karaševske župe, Mikola Paun, predsjednik karaševske mjesne organizacije te Alina Miștoiu, ravnateljica Dvojezične gimnazije u Karaševu. Veleposlanica Kapitanović je u svom govoru izrazila radost što se nalazi zajedno sa svojim sunarodnjacima, jako dobro organiziranom zajednicom koja je kroz mnoga stoljeća uspjela sačuvati sve ono što čini hrvatski identitet. „Čitala sam vašu Hrvatsku grančicu i tijekom vremena sam pratila što radite. Pozitivno sam iznenađena kad vidim koliko ste dobro organizirani kao zajednica, imate kulturno-umjetničko društvo, izgrađene institucije, škole na hrvatskom jeziku, pa čak i knjižnjičara. Lijepo je vidjeti kako ste uspjeli sačuvati identitet, impresivno je kako ste sačuvali jezik i tradicije kroz mnoga stoljeća i koliko sve aktivnosti i dan danas obavljate. Hrvatska zajednica uvijek je prioritet našega rada, ovdje smo zbog vas i svaki put se možete obratiti našemu Veleposlanstvu”, poručila je na kraju Njezina Ekscelencija Marija Kapitanović.

     U Karaševu je Veleposlanica posjetila zgradu općine, mjesnu crkvu Marijina uznesenja, Dvojezičnu hrvatsko-rumunjsku gimnaziju i Etnografski muzej, a zatim je posjetila i druga karaševska mjesta, odnosno Lupak, Klokotič i Jabalče te imala srdačne razgovore s predstavnicima tamošnjih institucija.

     O hrvatskoj manjini u Rumunjskoj, o bilateralnim odnosima Hrvatske i Rumunjske te o mogućnostima njihovog pojačanja, posebno na gospodarskom planu i o mnogim drugim temama, razgovarali smo s hrvatskom veleposlanicom u Bukureštu Nj. E. gđom Marijom Kapitanović prilikom njezinog posjeta Karaševu. 

     Prvi put ste u Karaševu, u najstarijem i najvećem mjestu Hrvata u Rumunjskoj. Koji su vaši prvi dojmovi o Hrvatima s ovih prostora, iako sam siguran da vam je naša malena zajednica i otprije bila poznata?

     Prije svega dozvolite mi da pozdravim cijelu našu zajednicu, posebno je zadovoljstvo biti ovdje. Ja sam prije nego što sam došla ovdje, čitala i slušala o našoj zajednici u Rumunjskoj, međutim, sasvim je drugačije kad čovjek dođe i na licu mjesta vidi zajednicu, što ona radi, čime se bavi. Moram reći da su mi prvi dojmovi jako lijepi, doček je bio zaista sjajan i jako sam dirnuta činjenicom kako nakon toliko stoljeća su se uspjeli zadržati običaji, tradicije, posebno jezik. Zapravo, jako sam dirnuta time kako djeca u školi govore dobro jezik, kako se to dobro sačuvalo, koliko se njeguje kultura hrvatska. Jedna djevojčica je čitala jednu pjesmu na hrvatskom, drugi su pjevali pjesme na hrvatskom, bilo božićne, crkvene, bilo druge vrste. Zaista je dirljivo vidjeti malu djecu u narodnim nošnjama, stvarno je impresivna vaša želja, volja i aktivnost koju ulažete u to da nove generacije zadrže tu baštinu, tu tradiciju, jezik i kulturu.

     Demografska slika hrvatske manjine u Rumunjskoj nije ohrabrujuća, imamo negativni prirodni prirast, više umrlih nego rođenih. S druge strane, naši mladi ljudi napuštaju stara ognjišta i u sve većem broju odlaze na rad u inozemstvo. Kada bi neki pošteni investitor došao u našu zajednicu i otvorio radna mjesta s decentnim plaćama, vjerojatno bi se zaustavio egzodus. Imate li u vidu raditi na tom planu?

     Taj negativni prirast se ne bilježi samo tu, to je opća pojava ne samo u Rumunjskoj nego i u Europi kao takvoj. Međutim, kod vas, kao mala zajednicu, to se više osjeti, sigurno, to vas više pogađa, i svakako se slažem s vama da bi investicije mogle zadržati ljude u svojim mjestima. Hrvatsko veleposlanstvo će onoliko koliko može biti pri pomoći, premda identificiranje tih investicija bi trebalo doći od lokalne zajednice. Mi smo apsolutno tu na raspolaganju, ponavljam, mi smo spremni pomoći. Najprije bi trebalo vidjeti gdje postoje interesi investitora, gdje bi se moglo nešto uložiti. Investicije su obično jedan duži proces, ali svakako zadaća Veleposlanstva je briga o manjini bilo gdje da je, pa tako i ovdje. Ukoliko bi Veleposlanstvo svojom podrškom moglo pomoći, mi smo spremni pomoći.

     Kako biste ocjenili bilateralne odnose dviju zemalja, pogotovo odnose na ekonomskom planu?

     Bilateralne odnose bih ocjenila jako dobrim, pogotovo su se intenzivirali s našim ulaskom u Eurpsku uniju. Imamo puno sastanaka na jako visokoj razini, i na predsjedničkoj razini, i na razini premijera, i na razini ministara vanjskih poslova. Isto tako, ne tako davno, bila je i naša predsjednica ovdje, a tom je prigodom posjetila i zajednicu. Ja bih rekla da svi ti odnosi i razgovori imaju sve više sadržaja. Ekonomski odnosi su se isto poboljšali, trgovinska suradnja se je u posljednjih par godina udvostručila, a rekla bih opet da je to djelomice i zbog toga što smo mi ušli u Europsku uniju, pa je automatski razmjena dobara lakša. Nema graničnih kontrola, to je tzv. unutarnje tržište Europske unije u kojemu se roba slobodno kreće. Prostora za bolje uvijek ima, premda trgovinska suradnja ide sama po sebi nekim tokom, tu se obično poduzeće s poduzećima povezuju ili se pak neke industrijske djelatnosti povezuju. Gdje bi sigurno bilo još prostora i što ste vi još prije spominjali su investicije, a to ide na malo duže razdoblje. Što se tiče Hrvatske, sigurno bi bilo interesa oko modernizacije prometne povezanosti ili željezničke povezanosti ali u području energetike. Sigurno se može, trend je dobar, rekla bih uzlazan. Kada je u pitanju bilateralna suradnja, još bih svakako spomenula da imamo i sveučilišnu suradnju, tu je jedan dio suradnje koji se odvija putem projekata Europske unije, kao što je to na primjer Erasmus, razmjena studenata, ali imamo potpisane i bilateralne sporazume o suranji na području obrazovanja. I još jedan oblik suradnje i mogućnosti za suradnju, što veže naše dvije države, je Dunav i dunavsko područje. I tu postoji svojevrsna povezanost zemalja u toj dunavskoj regiji, i tu bi se moglo još raditi, može se raditi na suradnji između luka, na zaštiti okoliša, na očuvanju bioraznolikosti.

Ivan Dobra