Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

27. ožujka 2020. god. s početkom od 18 sati, Papa Franjo je molio ispred čudotvornog križa postavljenog na potpuno zatvorenom za javnost Trgu svetog Petra u Vatikanu i udijelio potpuni oprost uz naše skrušeno kajanje.

     Ispred čudotvornog križa, koji je u 16. stoljeću čudesno spasio Rim od kuge i koji je donesen iz rimske crkve u kojoj se čuva i časti, kako bi bio postavljen na Trg sv. Petra, papa Franjo je također uputio svoju poruku Crkvi i svijetu, te izrekao molitvu za spas svijeta od velike pandemije. Sveti Otac je cijeli svijet ujedinio u molitvi i na pandemiju odgovorio molitvom.

     “Svi smo jedna obitelj. Dopustili smo da nas žurba ponese. Nismo bili osjetljivi na siromahe. Mislili smo da ćemo zauvijek ostati zdravi. Ove korizme snažno odzvanja poziv na obraćenje i ovo je vrijeme da ponovno postavimo smjerove. Napustimo svoju bahatost svemoći. Nismo sami sebi dovoljni, sami ćemo se utopiti, trebamo Gospodina”, dio je poruke koju je Papa Franjo uputio s Trga Svetog Petra. 

     Pohvalio je liječnike, sestre, prodavače, čistače, njegovatelje, radnike u prometu, policiju i dobrovoljce te poručio da oni, a ne bogati i slavni, “pišu presudne događaje našeg vremena”.

Čudesa čudotvornog Križa

     Čudotvorni križ koji je u 16. stoljeću spasio Rim od kuge potječe iz 15. stoljeća, a stručnjaci ga smatraju najrealističnijim u Rimu. Na čudesan je način ostao neoštećen u velikom požaru i spasio grad od kuge. To raspelo, kada ga je zagrlio sveti Ivan Pavao II., obilježilo je vrhunac Dana oprosta tijekom Velikog jubileja 2000. godine.

     Tradicija mu pripisuje brojna čudesa koja započinju 23. svibnja 1519. godine, kada je jedne noći požar potpuno uništio crkvu posvećenu papi Marcelu. Ujutro je cijela građevina bila u ruševinama, ali je među njima nađeno cijelo raspelo s glavnog oltara, u čijem je podnožju još uvijek gorila mala uljana lampa. Taj je prizor snažno pogodio vjernike, te neke od njih potaknuo da se svakog petka navečer okupe na molitvi. Papa Leon X. naredio je potom, 8. listopada iste godine, ponovnu gradnju crkve.

     Tri godine nakon požara, Rim je pogodila „velika kuga“. Narod je stoga ponio raspelo u procesiji, nadvladavajući i zabrane vlasti koje su, razumljivo, bile zabrinute zbog širenja zaraze. No križ je narod svejedno ponio rimskim ulicama prema Svetom Petru. Procesija je trajala 16 dana, od 4. do 20. kolovoza 1522. godine. Malo pomalo kako je procesija išla naprijed, zaraza je pokazivala znakove povlačenja te je svaka gradska četvrt nastojala što duže zadržati križ na svojem teritoriju. Na kraju, u trenutku povratka u crkvu kuga se potpuno povukla. Tako je od 1600. godine procesija od crkve svetog Marcela do bazilike svetoga Petra postala tradicionalna tijekom Svete godine. Spomenimo na kraju da su na poleđini križa urezana imena više papa i godine proglašenja jubileja.

Ivan Dobra