Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - KRASEVCI ILI KARASEVCI
Home arrow Hrvatska grancica arrow KRASEVCI ILI KARASEVCI arrow Hrvatska grancica arrow Anchete ziaristice 
Arhiva articole Hrvatska grancica Anchete ziaristice

KRASEVCI ILI KARASEVCI PDF Imprimare E-mail
vineri, 17 iulie 2020

Etničko ime koje Rumunji koriste za individualiziranje hrvatskog naroda iz doline Karaša u Banatu ima dva oblika: prvi je onaj razgovorni, dijalektalni, a drugi je onaj obrazovni, knjiški.

     Dijalektalna se varijanta prezentira pod više aspekata, kako je pokazao već Emil Petrovici i, nakon njega, Mile Tomici: „Rumunji iz Banata ih nazivaju Craşoveni, Cîrşoveni, Crasoveni, Cotcoreţi...“

     Vjerojatno je narodni generički naziv kojega su Rumunji dali ovim govornicima slavenskog jezika prvobitno bio Cîrşoveni, danas zastarijeli i rijeđe korišteni oblik. Odavde se stiglo kod Craşoveni, pod utjecajem dokumenata vremena, u kojima se naselje Karaševo pojavljuje kao Crassowecz (1597), a distrikt je Crasso (1536), prevedene/prepisane od Costina Feneşana Caraşova.

     Rumunji iz okolice, međutim, nastavljaju ih sve nazivati Craşoveni, a ne Caraşoveni, kako bi se reklo, u sustavu rumunjskog jezika, samo onima iz Karaševa, isto kao što su oni iz Klokotiča nazvani Klokotičanima, na primjer.

     Termin Caraşoveni je počeo kolati, kao knjiška varijanta, jedanput s pojavljivanjem djela Emila Petrovicia, Govor Karaševaka. Opcija za ovaj oblik obrazlae se činjenicom da, kako sam tvrdi, Emil Petrovici je studirao „govor jednog jedinog naselja, naime slavenski govor iz općine Karaševo“ (str. XI), čiji stanovnici s pravom mogu biti nazvani Caraşoveni. No zanimljiva je činjenica da stanovnici hrvatskih sela ne nazivaju one iz Karaševa po imenu sela, kako se događa u ostalim slučajevima: „Neki koriste riječ seljaci ili beli seljaci.

  img_0004.jpg   Legenda veli da pradjedovi Karaševaka „su na početku svi stanovali u Karaševu“, ostala sela formirajući se kasnije, „u carina, od imanja grupiranih uokrug jednog izvora.“ Od ovih pretpostavki, Emil Petrovici izvlači sljedeći zaključak: „Zbog toga ime Karaševak slui da bi se nazvali svi slaveni ovih sedam sela...“

     Nakon pojave djela Emila Petrovicia, većina rumunjskih istraivača koristi etnonim caraşoveni, s izuzetkom Traiana Simua, u Podrijetlu Karaševaka. Knjiški oblik pušten u optjecaj od Emila Petrovicia susreće se toliko u studijama slavista (I. Bărbulescu, Theodor N. Trâpcea, Mile Tomici, Mihai Radan), nekih lingvista (G. Ivănescu, na primjer), koliko i u kulturno – znanstvenim ili literarnim časopisima (u člancima Georgea C. Bogdana, G Cocora-Tietze).

     Oblike bliske rum. Craşovan / Craşovean (i njemačkom /mađarskom Krašovan nalazimo i u djelima nekih hrvatskih autora, izdanih nakon prvog svjetskog rata. Prema tome, 1928. godine Petar Vlašić često rabi, uz toponim Krašova, etnonime Krašovani, Kraševci (str.16). Blie našim danima, u osmom deceniju prošloga stoljeća, Hrvati su iz Buševca pisali Kraševanska svadba, Krašovani u Buševcu, preuzevši vjerojatno jednu varijantu etnonima koju su čuli u govoru iz Klokotića.

     Nakon 1990., u Zagrebu se rabi sintagma Karaševski Hrvati, u djelima Lazara Ivana Krmpotića, Sanje Vulić, Tihane Petrović (Tjedan Hrvata iz Rumunjske, str.13, 19, 25), ali i Krašovani (str.13, 14).

     U zaključku, izgleda kako u banatskim govorima iz doline Karaša, a moda i u rumunjskom knjievnom jeziku iz ove zone, uključujući i hrvatsko područje, etnonim caraşovean/caraşoveni kojega rabe učenjaci neće se nametnuti u skorije vrijeme. Narodni je oblik craşovean/craşoveni stariji, još uvijek nije izašao iz upotrebe, kraći je, pretpostavlja lakše izgovaranje, dok suglasnička skupina cr nije strana rumunjskom jeziku. Ova varijanta se podupire na prezimenu Craşovan(u)/Craşovean(u), kao i na hrvatskom obliku Krašovani, rabljenom u nekim selima (uz Karaševci).

Ivan Dobra (tekst preveden iz knjige Marcua Mihaila Deleanua ”Însemnări despre carașoveni”).

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage