Home arrow Hrvatska grancica arrow 10. SVIBANJ - DAN KRALJESTVA arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


10. SVIBANJ - DAN KRALJESTVA PDF Imprimare E-mail
luni, 20 iulie 2020

Zadnjih je godina sve više televizijskih emisija, članaka i studija o značenju datuma 10. svibnja.

     Razlog je tome što se 10. svibnja obilježavaju tri važna trenutka u povijesti Rumunjske: početak vladavine prvog rumunjskog kralja, Karola I, neovisnost države i krunidba prvog kralja zemlje. Od travnja 2015. godine datum 10. svibanj je i državni praznik, odlukom Zastupničke doma rumunjskog Parlamenta.

     Ovaj je datum, 10. svibanj, bio nacional-ni dan Rumunjske od 1866. do 1947., sve dok su komunisti došli na vlast. Za vrijeme komunističkog režima praznik je izbrisan iz kolektivne memorije, a kad se govorilo o neovisnosti, pozivalo se na govor Mihaila Kogălniceanua u Parlamentu, koji je govor ovaj veliki političar održao 9. svibnja. Istog je datuma, 10. svibnja i Dan kralja, a obilježava ga prvenstveno kraljevska obitelj, a počevši od 2015. godine, prijedlogom koji je usvojio Zastupnički dom rumunjskog Parlamenta, 10. svibanj je i državni praznik. Ujedno je i Dan Kraljevstva, naime, tog je dana Karol Hohenzollern Sigmaringen stigao u Rumunjsku.

  1295-ziua-regalitatii.jpg   Prvi značaj 10. svibnja povezan je s dolaskom Karola od Hohenzollern Sigmaringen u Rumunjsku 1866. Uz suglasnost francuskog cara Napoleona III i pruskog kralja Wilhelma I, princ Karol krenuo je u Rumunjsku krajem travnja godine 1866. Napušta dvorac Sigmaringen u blizini Dusseldorfa, u Njemačkoj, i prolazi kroz Švicarsku i Austriju. Stigao je 8. svibnja brodom u Turnu Severin, a 10. svibnja 1866. ušao je u Bukurešt. Tako je započela 48-godišnja vladavina, najduža u povijesti zemlje. To je razdoblje u kojem 10. svibanj ulazi u svijest Rumunja kao Dan državnosti i Dan dinastije.

     Datum 10. svibanj 1877., jedan je i od najvažnijih trenutaka Karlove vladavine, označava stjecanje neovisnosti Rumunjske od Osmanskog carstva, čin koji je kralju donio ogroman ugled. Toga dana, 10. svibnja 1877. rumunjski Senat izglasao je proglašenje neovisnosti od Osmanskog carstva. U Ratu za neovisnost, ili Rusko-turskom ratu od 1877-1878, rumunjske su trupe, učinkovito predvođene kraljem Karolom, dale svoj odlučujući doprinos. Is-todobno, Berlinski kongres iz 1878. godine potvrdio je apsolutnu neovisnost Rumunjske od Osmanskog carstva.

     Iako ima i kontroverzi u vezi ovog datuma, glavni argument prema kojem neki povjesničari tvrde da bi i sada Dan državnosti trebalo slaviti 10. svibnja je taj što je 10.svibnja 1877. proglašena neovisnost i knez Karol okrunjen je za kralja. Kao Dan državnosti, 10. svibnja slavili su svi Rumunji, i sudjelovali u poznatoj tučnjavi cvijećem na cesti. Proslava 10. svibnja zabranjena je prvi put 1917. godine za vrijeme nacističke okupacije, a drugi put je proslavu zabranio komunistički režim, nakon prisilne abdikacije kralja Mihaia godine 1947.

     Zadnjih je godina ovaj važan datum raskošno proslavljen u Kraljevskoj palači, prijemima, raznim kulturnim i glazbenim događanjima. Nažalost, ove godine, zbog pandemije proslava se nije moga održati. Prijestolonasljednica Margareta ovim se povodom obratili naciji sljedećom porukom:

 mesajul-patriarhului-de-ziua-regalitatii.jpg    “Astăzi este sărbătoarea naţională de 10 Mai. În fiecare an, Palatul Elisabeta deschide larg porţile pentru mii de români din ţară, din Republica Moldova şi din toate colţurile lumii. Din păcate, în acest an nu putem face la fel. Suntem în gând alături de toţi cei care sărbătoresc astăzi Coroana Română, istoria noastră modernă şi aspiraţiile noastre de li-bertate, progres şi democraţie. De-a lungul unui secol şi jumătate, toate generaţiile familiei noastre au luat parte la această mare sărbătoare românească a primăverii şi a identităţii naţionale.”

     Povijest kroji svoje puteve i nakon to-likih desetljeća izbivanja kraljevska se rumunj-ska obitelj vratila u zemlju i aktivno doprinosi na vanjskopolitičkom planu promidžbi Rumunjske. Ogroman je doprinos dala prilikom ulaska Rumunj-ske u Europsku Uniju i NATO. Srodstvo s europskim kraljevskim kućama otvara vrata iza kojih se kroje sudbine država i naroda.

     U novije doba učenici i studenti imaju ponovo šansu učiti pravu povijest Rumunjske, pogotovo o ulozi kraljevske kuće, posebice Kralja Karola I, u izgradnji moderne Rumunjske. Pridružujemo se i mi, kao građani ove zemlje, čestitkama upućenih rumunjskoj kraljevskoj obitelji povodom ovog važnog povijesnog datuma.

Maria Laţchici

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage