Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom. Ustav Republike Hrvatske usvojen je 22. prosinca 1990., nakon prvih demokratskih višestranačkih parlamentarnih izbora održanih u proljeće 1990.

     Ustav definira Hrvatsku kao suverenu, jedinstvenu, demokratsku i socijalnu državu. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

     9. studenog 2000. godine, izmjenama hrvatskog Ustava, Republika Hrvatska je od polupredsjedničke postala parlamentarna republika, spominje si povijest.hr.

     Revizija Ustava donijeta je sukladno izbornim obećanjima koalicije šest stranaka (predvođene SDP-om i HSLS-om) koje su preuzele vlast nakon desetljeća vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Odluku o promjeni Ustava donio je Sabor sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdržanim. Predsjednik Sabora u tom trenutku bio je Zlatko Tomčić iz Hrvatske seljačke stranke.

     Promijenjeno je tada ime Sabora, i to iz dotadašnjeg Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor. Dodatno je precizirana i odredba po kojoj je Predsjednik Republike mogao raspustiti Sabor. Prema tome, Predsjednik države mogao je raspustiti Sabor ako na zahtjev Vlade da joj se izglasa povjerenje, Sabor to ne učini, ili ako u roku od 120 dana Dom ne donese državni proračun. U Ustav je po prvi put uveden i pojam regionalne samouprave. U odredbe o temeljnim vrednotama uvedene su i one o ravnopravnosti spolova.

     U Ustav je uvrštena i odredba o pozitivnoj diskriminaciji prema kojoj se za manjine zakonom može pored općeg biračkog prava osigurati i posebno biračko pravo. Uvedena je i poznata obaveza raspisa referenduma – ako ga zatraži 10 % birača.

     Promjenama Ustava izmijenjene su i ovlasti presjednika Republike Hrvatske.To učinjeno s ciljem da se dotadašnja velika uloga predsjednika, kakva je prakticirana u doba Franje Tuđmana, smanji na račun uloge premijera. Predsjednik RH u doba tih izmjena bio je Stjepan Mesić. Poznat je njegov komentar o tome da predsjednik od sada postaje fikus.

     Posljednji put Ustav je mijenjan 11. prosinca 2013. amandmanom na članak 61. kojim je određeno da je brak životna zajednica muškarca i žene.

     U ustrojstvu europskih država dominira parlamentarni sustav, a polupredsjednički je manje zastupljen. Samo Francuska, Rusija, Rumunjska i Ukrajina imaju polupredsjednički sustav. Čisti predsjednički sustav (gdje uopće ne postoji funkcija premijera) više je karakterističan za američke zemlje. U Europi predsjednički sustav, ali s funkcijom premijera, imaju još samo Bjelorusija, Armenija i Azerbajdžan.

Tekst preuredio Daniel Lucacela