Home arrow Hrvatska grancica arrow Diverse arrow CITAJMO KNJIGE JER CITAMO SVIJET! arrow Hrvatska grancica arrow Diverse 
Arhiva articole Hrvatska grancica Diverse

CITAJMO KNJIGE JER CITAMO SVIJET! PDF Imprimare E-mail
vineri, 09 aprilie 2021

Tijekom ove pandemije, kada su učenici, nastavnici i drugi sektori ekonomije prisiljeni raditi online, sve više dolazi do izražaja potreba čovjeka za susretom s drugim ljudima.

     Sve je više emisija koje govore o tome koliko je ljudi počelo patiti od depresije i drugih oblika mentalnih bolesti. Jer čovjek je društveno biće, upućen na druge, koji sebe ostvaruje u odnosu prema drugima. Vrijeme izolacije zbog pandemije skoro pa je stvoreno za jednu aktivnost koja sada polako opada, za čitanje. Iako, nažalost, čitanje knjiga gubi teren zbog pametnih telefona, digitalnih medija. Svi mi nosimo u džepu mali kompjutor, pametne telefone, koji mentalno mijenjaju mlade generacije, sada uglavnom vizualne, koje generacije imaju malo strpljivosti i kratku koncentraciju za pisane tekstove. Imaju strpljivosti samo za kratke SMS poruke, za objave na Instragramu, Facebook-u ili drugim medijima.

     No, ovo je vrijeme pandemije bilo pogodno pogotovo za one koji vole čitati, čitati knjige. Jer čitaju skoro svi, ali uglavnom na telefonu ili preko laptopa. Nije ni to loše, dapače, puno informacija se može saznati preko tih medija. Ali, knjiga ostaje knjiga! Pogotovo za učenike i studente. Osim toga, oni koji čitaju samo preko elektroničkih medija često čitaju skraćene informacije, a nerijetko i površne. Preko puno se informacija brzinski preleti, naslovi, par riječi i tjeramo stranice i informacije dalje. prevoditelj-teksta.jpg

     Treba imati na umu da ipak knjigu ne može zamijeniti nijedan elektronički medij. Knjigu ne možemo samo prelistati, ipak se trebamo strpiti i čitati je ukoliko želimo nešto i saznati. A knjige otvaraju vrata prema raznim svjetovima, kulturama, povijestima, znanostima... Prema toj analogiji, koliko knjiga pročitamo toliko ćemo imati više šansi u životu i veći će nam se broj vrata otvarati. Svatko tko je u životu pročitao bar jednu dobru knjigu, jako dobro zna da čitanje knjiga predstavlja veliko zadovoljstvo i radost.

     Puno je koristi od čitanja knjiga, časopisa ili ostalih tiskanih medija. Čitanje knjiga razvija kritičko mišljenje, a ono je vrlo važno prilikom donošenja važnih odluka. Čitanje utječe na porast emotivne inteligencije. Osim ugodnog osjećaja, dok čitamo vrlo često dolazimo do raznih novih ideja, knjiga nas tjera na razmišljanje. I vrlo važno, razvijamo svoj rječnik, vokabular. Učimo nove riječi, izraze, uočavamo toliko mogućnosti izražavanja. Dokazano je da čitanje pred san umiruje mozak, priprema ga za spavanja. Knjige nas inspiriraju i poboljšavamo i verbalnu inteligenciju, polako naš način izražavanja biva sve bolji i bolji. Nađemo li se u društvu bit će nam lakše razgovarati o raznim temama, znači čitanje daje sigurnost u izražavanju i iznošenju naših mišljenje, stavova. Poboljšavamo svoju komunikativnost i postajemo sigurniji, a i zanimljiviji jer inteligentna i dobro educirana osoba privlačnija je drugim ljudima i zbog svoje sposobnosti sudjelovanja u razgovorima i raspravama o različitim temama. Što bi rekle današnje generacije, ako si načitan onda si cool!

     Vrlo je važno da djeca od malih nogu steknu naviku čitanja jer ono djeci pomaže da lakše napreduju u svim predmetima. Dokazano je i to da ljudi koji vole čitati aktivniji su u društvu. Čitanje poboljšava pisanje, čini ljude otvorenijima, lakše sklapaju prijateljstva. Čitanjem knjiga otvaramo svoj um, svoju pamet novim idejama, širimo svoje horizonte i razvijamo svoju kreativnost. Kao dokaz da čitanjem poboljšavamo svoja znanja navodimo i sljedeće: čitajući pjesme dubrovačkog pjesnika Ivana Bunića Vučića (iz sedamnaestog stoljeća) naišla sam na riječi koje ima i naš govor, kao na primjer: jed, lasan, laziti, izvidati, tegota, žvalo i druge. Navodim ovo jer kada se govori i piše o našem govoru s lakoćom se kaže da naš govor ima dosta riječi iz drugih slavenskih, geografski nama bližih jezika, ali zanemaruju se jezični elementi koji se nalaze i kod starih hrvatskih pisaca.

     Stoga, čitajmo da možemo govoriti i pisati ispravnim i istinitim riječima!

Maria Laţchici

 
Urmator >

FrontPage