Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - KRATAK PREGLED POVJESTI POSTOJANJA I DJELOVANJA ZAJEDNISTVA
Home arrow Hrvatska grancica arrow KRATAK PREGLED POVJESTI POSTOJANJA I DJELOVANJA ZAJEDNISTVA arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


KRATAK PREGLED POVJESTI POSTOJANJA I DJELOVANJA ZAJEDNISTVA PDF Imprimare E-mail
vineri, 09 iulie 2021

     U prošlom broju publikacije ukratko smo podsjetili čitatelje na same početke osni-vanja Zajedništva Hrvata s početka zad-njeg desetljeća prošlog stoljeća, predstavili rukovodeće strukture organizacije i hrvatsku nacionalnu manjinu iz Rumunjske, iznijeli kratke smjernice djelovanja organizacije i govorili o znanstvenim simpozijama priređenih s ciljem promicanja neprocjenivog blaga kojega sačinjava bogata materijalna i duhovna kultura Karaševaca te iznijeli niz manifestacija organiziranih za promoviranje etničkog identiteta naše zajednice. U nastavku „Kratkog pregleda povijesti postojanja i djelovanja Zajedništva“ predstavit ćemo vam, između ostalog, nekoliko akcija Zajedništva iz zadnjih godina, prezentirat ćemo umjetničku formaciju Karaševska zora i folklorne festivale organizirane u Karaševu, govorit ćemo o knjigama izdanim zalaganjem Zajedništva, o povijesnim posjetima našoj zajednici, o godišnjim susretima sedamdesetogodišnjaka, o demografskom stanju i perspektivama naše zajednice za dugotrajni opstanak na ovom prostoru.

   dsc_0047.jpg  Sve u svemu, Zajedništvo je bilo veoma aktivno i u ovim zadnjim godinama. Na poziv naše organizacije, u Karaševu je 17. prosinca 2016. godine gostovala čuvena grupa duhovne glazbe Emanuel, hrvatski muzički sastav kojega karakteriziraju mladost, energičnost, talent i velika upornost. Na otvorenoj sceni iz centra mjesta, Emanuel je odrao jednosatni koncert moderne duhovne glazbe ispred mlade i, za naše prilike, brojne publike koja se, unatoč izrazito hladnom vremenu, odazvala iz okruja naših karaševskih sela.

     Grupa Emanuel se okupila prvi put 2001. godine u upi bl. Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici kao jedan zbor, jedan glazbeni sastav koji je pratio misna slavlja i događaje vezane za upu. Tijekom godina je popularnost grupe sve više rasla i sada nastupaju pred prepunim dvoranama u Hrvatskoj i inozemstvu gdje putem pjesme prenose misiju koju je Gospodin stavio ispred njih i donose kroz svoju glazbu riječ i poruku koju im je Bog poslao.

     U prostorijama Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj odrana je 28.01.2017. godine treća edicija “Zimskog kupa” u šahu za učenike iz karaševskih sela, natjecanje koje je okupilo mnogobrojne ljubitelja šahovske ploče i figura. I naredne dvije edicije Zimskog kupa u šahu okupile su isto tako veliki broj ljubitelja šahovskih ploča i figura jer je svima jako dobro poznato da ovaj plemeniti sport, koji se moe igrati u bilo kojoj ivotnoj dobi, potiče, kao nijedan drugi sport, razvoj pamćenja, koncentracije, brzinu računanja i logiku razmišlanja“.

     Nakon prve edicije odrane 3. i 4. prosinca 2009. godine, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj organiziralo je 18. i 19. oujka 2017. godine u sportskoj dvorani Dvojezične gimnazije u Karaševu drugu ediciju stolnoteniskog turnira. Odaziv igrača bio je doista velik, kao i u narednim edicijama do pojave epidemije koronavirusa, u Vodniku 2018. god., u Lupaku 2019. god. i u Jabalču 2020. god., a ovakva sportska natjecanja se u potpunosti uklapaju u sklop športskih manifestacija koje Zajedništvo organizira za promicanje športskog ivota u karaševskoj zajednici.

    Kros utrka „Volim trčanje“, organizirana 21. svibnja 2017. god. u Karaševu, našla je plodno tlo u našemu najvećem mjestu, a privukla je na startnu liniju 154 mladih i odraslih sudionika iz svih karaševskih sela i Tirola. Organizator natjecanja bio je Zajedništvo Hrvata, a glavna ideja je bila da u narednim godinama utrka postane tradicionalna i prikupi što veći broj natjecatelja eljnih da se uključe u sport, da se bave i uivaju u njemu.

     30. rujna 2018. godine, u Vodniku, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj organiziralo je prvo međuselsko kulinarsko natjecanje s temom „Karaševski paprikaš“ na kojemu su sudjelovale amaterske ekipe vrsnih kuhara iz Karaševa, Klokotiča, Lupaka, Nermiđa, Ravnika i Vodnika i na kojemu su najukusniji paprikaš napravili kuhari iz Vodnika.

Folklorni festivali u Karaševu

     Glazba, ples i izvorna narodna nošnja izuzetne vrijednosti i ljepote bile su zvijezde 1. edicije međunarodnog folklornog festivala “U dolini rijeke Karaša”, kojega je Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj organiziralo 13. kolovoza 2017. godine na popularnoj otvorenoj sceni iz samog središta Karaševa. Kulturna manifestacija okupila je na jedno mjesto njegovatelje i promotore kulturne baštine i vrijednih starih običaja raznih krajeva Rumunjske i Hrvatske. Čitav niz folklornih ansambala prikazali su za vrijeme Festivala stare folklorne tradicije, bogatstvo izričaja i raznolikost različitih folklornih područja te upriličili prisutnoj publici da cijelo nedjeljno popodne uiva u glazbi, plesu i raskoši raznih prekrasnih muških i enskih narodnih nošnji. Osim Karaševske zore, formacije Zajedništva Hrvata, na festivalu su nastupili kulturni ansambli Njemaca, Rutena, Bugara, Mađara, Rumunja ali i dva ansambla iz Republike Hrvatske, riječ je o kulturno-umjetničkom društvu “Jankovci” iz Starih Jankovaca i kulturno-umjetničkom društvu “Petar Zrinski” iz Vrbovca. dsc_0197---copy.jpg

    I na narednim edicijama festivala, 5. svibnja 2018. god. i 12. listopada 2019. god., nastupale su na otvorenoj sceni folklorne skupine sa svih strana: Hrvati iz Bosne Hercegovine, Hrvati iz Salzburga, Hrvati iz Hrvatske, rumunjska kulturno – umjetnička društva i ansambli nacionalnih ma-njina iz Rumunjske. Posjetitelji kulturnog događaja imali su priliku vidjeti svu ljepotu narodnih nošnji i dio identiteta gostujućih društava, koji su plesali plesove, svirali glazbu i pjevali pjesme kako su im radili bake, djedovi i svi pretci kroz mnoga stoljeća. Kroz bogate programe svih edicija Festivala sudionici su gledateljima uputili jednu bitnu poruku, a ta je da razlike i naša raznolikost nas prave jačima, a poštovanje kulturalne raznolikosti bitna je za promoviranje međukulturalnog dijaloga. Spomenut ću s ovom prilikom da je Zajedništvo Hrvata već 2000.-te godine iniciralo i organiziralo I. ediciju “Festivala etničkih manjina iz Banata”, festival koji svake godine prikupljuje značajan broj folklornih ansambala etničkih manjina, a čija je 10. edicija, jubilijarna, organizirana također u Karaševu.

Hodočasnička pjesmarica, Karaševsko ogledalo vrišti i susreti sedamdesetogodišnjaka

     Zahvaljujući zalaganju Zajedništva Hrvata, svjetlost dana je 2019. godine vidjelo drugo izdanje pjesmarice hodočasničkih pjesama nazvane Hodočasnička pjesmarica, koja je bila raspodijeljena svim karaševskim vjernicima koji hodočaste u marijanska svetišta diljem zemlje ili pak diljem svijeta, dok je sredinom listopada 2020. godine izdana zbirka lirskih pjesama Milje Šere naziva „Karaševsko ogledalo vrišti / Floarea mea de cireș“, koja sadri sto pjesama na rumunjskon jeziku i sto pjesama na lupačkom mjesnom govoru. Zbirka pjesama lupačkog autora izdana je u izdavačkoj kući Pro Marketing, pripremu za tisak i troškove tiskanja je osiguralo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, a arhaičnost lupačkog govora moemo otkriti u gotovo svim pjesmama kao i u naglascima riječi prisutnih u zbirci pjesama lupačkog autora. pjesmarica.jpg

     Već više od punog desetljeća, Zajedništvo organizira susrete sedamdesetogodišnjaka iz svih karaševskih sela, a to su uvijek bili susreti punih emocija i lijepih uspomena. Svake godine su se okupljali u Zajedništvu veoma uspješni i čestiti ljudi, najmudriji naši sumještani, koji su nam svima podarili čvrste temelje za daljnji ivot i koji su nam svojim primjerom otkrili vrijednosti i istinu za koju se treba izboriti. Svaki generacijski susret osoba treće dobi odvijao se u ugodnoj, opuštenoj prijateljskoj atmosferi, uz razmijenjivanje ivotnih uspomena, pa čak i onih iz školskih klupa, uz bogatu večeru i dobru muziku. Druenja sedamdesetogodišnjaka, su s druge strane, bila prilika da organizator uputi jedno veliko hvala svim prisutnima, to jest ljudima rođenih na samom kraju prve polovice prošloga stoljeća, u veoma teškim i siromašnim poslijeratnim vreme-nima kad ih ivot nije mazio, jer su svi oni zasukali rukave da bi uzeli u svoje ruke svoju sudbinu i sudbinu svoje obitelji, jer su tijekom ivota uloili veliki rad i trud kako bi svim nadolazećim generacijama, pa tako i nama, bilo znatno bolje i ljepše.

     Zahvalnu večer kulture i sporta Zajedništvo organizira već od 2008. godine u znak zahvalnosti folklornom ansamblu Karaševska zora i ponajboljim sportašima iz svih karaševskih mjesta za uspješno djelovanje i portvovnost u promicanju karaševskih tradicija, folklora i športa. Cijelogodišnja aktivnost karaševskih sportaša i njegovatelja naših folklornih tradicija obiljeava se tradicionalno pri kraju svake godine upravo ugodnim druenjem i svečanom večerom u zgradi Zajedništva. Karaševska zora ostvaruje godišnje oko petnaest nastupa na raznim kulturno-umjetničkim manifestacijama u Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nastupila je i na svim edicijama Proetnike, najvećem festivalu etničkih manjina iz Rumunjske i jednom od najvećih festivala ovakve vrste iz ovog dijela Europe. 

     Zbog epidemije koronavirusa koja je prošle godine obuhvatila svijet, Zajedništvo Hrvata je zbog sigurnosti svih sudionika odustalo u zadnoj godini dana od organiziranja nekih tradicionalnih akcija čije bi odravanje pretpostavljalo okupljanje većeg broja participanata od onog dopuštenog mjerama propisanih za vrijeme ove globalne zdravstvene krize. Prvenstveno mislimo na kulinarsku manifestaciju „Karaševski paprikaš“, čija je prva edicija organizirana u Vodniku, zatim na akciju „Đurđevdan“, priređenu prvi put u Ravniku te na međunarodnu folklornu manifestaciju „Pokraj rijeke Karaša“, čija je četvrta edicija trebala biti odrana prošle godine na otvorenoj sceni u Karaševu. Zabrinutost zbog nekontroliranog širenja koronavirusa i nadalje je i više nego opravdana i trenutno nitko ne moe predvidjeti kada će se javni ivot vratiti u normalu. Upravo s ciljem zaštite zdravlja svih impliciranih, i neke druge akcije Zajedništva koje su bile planirane za naredno vrijeme bile su otkazane ili reprogramirane za period kad se steknu svi epidemiološki u-vjeti za okupljanje velikog broja ljudi.

Nezaboravni posjeti karaševskoj zajednici

     Već prije smo rekli da su naša mjesta kroz vrijeme posjetile visoke ličnosti iz političkog, vjerskog i kulturnog ivota Republike Hrvatske. Zlatnim će slovima biti uklesane u višestoljetno dugoj i bogatoj povijesti karaševske zajednice na rumunjskom prostoru posjete predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera, predsjednika Ive Josipovića, predsjednika Sabora Josipa Leke, kardinala Vinka Puljića, kardinala Josipa Bozanića, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ministrice znanosti i obrazovanja Blaenke Divjak, veleposlanika Hrvatske ambasade u Bukureštu i drugih visokih ličnosti iz vjerskog i političkog ivota Republike Hrvatske. dsc_0029gggggg.jpg

     Povodom slubenog posjeta Rumunjskoj iz 4. listopada 2017. godine i susreta s hrvatskom zajednicom iz karaševskih sela, predsjednica R. Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dala je ekskluzivni intervju za publika-ciju Hrvatska grančica. U okviru intervjua u sjedištu Zajedništva Hrvata iz Karaševa predsjednica je istaknula, između ostalog, kako se ekonomska suradnja između R. Hrvatske i Rumunjske ne nalazi na razini na kojoj su trenutačno politički odnosi dviju drava. Iako je trgovinska razmjena počela rasti, nakon pada zabiljeenog prijašnjih godina, ona je još uvijek skromna, ocijenila je predsjednica Kitarović i izrazila nadu da će gospodarski forum odran u Bukureštu osnaiti gospodarstva dviju zemalja i rezultirati konkretnim dogovorima i poslovima. S druge strane, posebno je vano ulagati u poučavanje hrvatskog jezika u Rumunjskoj, ulagati u poučavanje rumunjskog u Hrvatskoj te zaustaviti odlazak mladih u druge drave, na zapadna trišta rada, naglasila je tada Kolinda Grabar-Kitarović. dsc_0030.jpg

Kamo ide naša zajednica?

     Na samom kraju bismo mogli reći i to da je zajednica karaševskih Hrvata iz Rumunjske opstala na ovim prostorima šest, sedam stoljeća (ne postoje pisani dokumenti koji bi svjedočili o našem dolasku u ova mjesta), opstala je toliko dugo godina uz svoju vjeru, svoj identitet te sačuvala svoj jezik i prastare običaje. Ostanak i opstanak tako dugo ovdje, uz sve silne migracije i ratove koji su se zadnjih stoljeća zbivali, sam po sebi je uspjeh vrijedan velike panje ali naša je elja opstati što due kao hrvatska manjina u ovim našim starim ognjištima. Međutim, nalazimo se danas u krucijalnom trenutku, naša zajednica vrijednih, marljivih i čestitih ljudi suočena je s problemima koji neminovno donosi ovo novo vrijeme i ovaj novi način ivota. Ono što se danas moe prepoznati kao problem, kao problem koji brutalno pogađa ne samo hrvatsku zajednicu nego i cijelu Rumunjsku, je migracija prema zapadnim dravama, prije svega u Austriju, zbog gospodarskih razloga, zbog boljeg ivota i jednostavno zbog nedostatka posla u svojim mjestima.29.jpg

     „Ustrajte, ustrajte ovdje“, rekla je, uvidjevši problem s kojim se suočavamo, i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u listopadu 2017. godine prilikom posjete našim mjestima, a to bi se moglo dogoditi kad bi se iskoristio ogromni ekonomski potencijal Karaš-severinske upanije, mjesto u kojemu se nalaze sedam hrvatska sela, kad bi u naše mjesto došli neki dobronamjerni investitori i osigurali više radnih mjesta s decentnim plaćama jer bi onda zajednica to osjetila i ljudima se ne bi više isplatilo napuštati svoja mjesta i otići u druge drave. Zaustavio bi se u tom slučaju postojeći trend da nam posebno mladi ljudi odlaze negdje na zapad, na zapadna trišta rada, u neke druge drave i da ono najvrednije što imamo, naše ljude, gubimo na korist drugih drava. Zacijelo, taj odlazak naših ljudi jest na dobrobit cjelokupne Europske unije, ali ipak je to gubitak za našu malenu karaševsku zajednicu i za buduću egzistenciju cjelokupne zajednice rumunjskih Hrvata na ovim prelijepim rumunjskim prostorima. Sada kada su nastupila nova vremena, novo moda i nov način ivota, kada su demografski podaci u svim našim mjestima više alarmantni nego ohrabrujući jer se dugi niz godina ponavlja nezavidan trend sve većeg broja umrlih u odnosu na broj rođenih beba tijekom jedne godine, sada moramo biti ujedinjeniji nego bilo kad, moramo ostati u svojim mjestima u punoj slozi i harmoniji i vratiti prošlostoljetnu idiličnu sliku karaševskih kuća i ulica gdje su se neprestano mogli ćuti veseli osmjesi mnoštva radosne i sretne djece.

Ivan Dobra

 
Urmator >

FrontPage