Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom koronavirusa, u subotu 11. lipnja održano je u Karaševu 4. izdanje međunarodnog multietničkog Folklornog festivala „Pokraj rijeke Karaša“.

     Organizator i domaćin ovoga velikog kultur-nog događaja bio je Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, a partneri organizatora su bili Odjel za međuetničke odnose Rumunjske vlade, karaševska Općina i Mjesno vijeće Općine te Udruga Rumunja iz Hrvatske.

    Festival je okupio deset kulturno - umjetničkih društava i više od stotinu sudionika koji su se na otvorenoj sceni iz centra Karaševa predstavili sa svojim igrama i pjesmama, sa svojim narodnim nošnjama izuzetne vrijednosti i ljepote te sa specifičnom vrstom folklora, -tipičnoj području iz kojega su došli. A KUD-ovi prisutni na Festivalu su stigli sa svih strana Rumunjske, iz Ričice, Câlnica, Teregove, sa čeških sela diljem Banata, iz Constanțe, iz Suceave, dok je KUD fra. Petar Bakula prebrodio daleki put iz Posušja u Hercegovini kako bi brojnim gledateljima predstavio dio bogate folklorne tradicije posuškoga kraja. Voditelji Folklornog festivala, Milena Filka na hrvatskom i Dan Liuț na rumunjskom jeziku, predstavili su ukratko svako društvo koje je nastupalo i dodatno su animirali cjelokupni program.

     Na ceremoniji otvaranja festivala nazočnima su se obratili Slobodan Gera, predsjednik ZHR-a i zastupnik hrvatske manjine u Rumunjskom parlamentu, karaševski načelnik Petar Bogdan, Predsjednik Demokratskog Foruma Njemaca iz županije Karaš-severin Erwin Josef Țigla, a na kraju je predsjednik ZHR-a prenio poruku koju je organizatorima i sudionicima događaja uputila Eniko Lacziko, državna tajnica pri Odjelu za multietničke odnose Rumunjske vlade.

    U svojem govoru Slobodan Gera je uputio svim prisutnima srdačnu dobrodošlicu, zahvalio ansamblima što su se odazvali pozivu da budu gosti Zajedništva i izrazio radost što je festival nastavio svoj put nakon dvije pandemijske godine i stigao do svoje četvrte edicije. „Prvo izdanje festivala Pokraj rijeke Karaša održano je 2017. godine kako bi sačuvali i promicali običaje i tradicije Hrvata iz Rumunjske te ostalih manjinskih ansambala koji su tijekom godina dolazili iz svih strana Rumunj-ske, iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije. Ponosni smo što se danas možemo vidjeti u naj-starijem mjestu hrvatske manjine u Rumunjskoj nakon dvije pandemijske godine koje su onemogućile održavanje Festivala, ponosni smo što ćemo u ovoj prekrasnoj subotnoj večeri svi zajedno imati priliku uživati za vrijeme nastupa raznih folklornih skupina koje će na karaševskoj pozornici predstaviti tradicionalnu nošnju, tradicije i običaje svoga kraja putem pjesme, plesa i dobre volje. Raznolikost spaja ljude, putem ovakvih folklornih manifestacija se uvažavaju različitosti i njeguje vlastita kultura i tradicija. Iskrene čestitke upućujem Departmanu za programe ZHR-a, zahvaljujem ovim putem partnerima Zajedništva pri organizaciji Festivala, a vas, dragi gledatelji, pozivam da se dobro i ugodno osjećate u jezgru hrvatske manjine iz Rumunjske, na Folklornom festivalu kojega organizira Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj“.

     „Donosim pozdrav karaševske općine svim prisutnim KUD-ovima i gledateljima na ovom lijepom Folklornom festivalu. Hvala vam što ste došli obogatiti nas vašim duhovnim blagom, a tamo gdje postoji duhovno blago ekonomske dobrobiti stižu same. Njegujte i dalje vaše duhovno blago, hvala vam još jednom na vašemu trudu i želim vam ugodan boravak u našoj karaševskoj zajednici“, rekao je karaševski načelnik Petar Bogdan.

     „Karaševo je danas glavni grad planinskog Banata zahvaljujući folklornim ansamblima koji će nastupiti na ovoj lijepoj otvorenoj sceni i gledateljima koji su došli u velikom broju na ovu izuzetnu folklornu manifestaciju koja oplemenjuje ovaj multikulturalni, multietnički i multikonfesionalni prostor. Zahvaljujem Zajedništvu Hrvata u Rumunjskoj zbog nastojanja da pokaže sljedećim generacijama ono što se ovdje gradilo stotinama godina. Zahvaljujući vama i ostalim manjinama koji žive na ovim lijepim rumunjskim prostorima svi smo zajedno bogatiji duhovno i kulturno. Svima vama želim divnu večer u Karaševu, glavnom gradu planinskog Banata”, rekao je u svom govoru predsjednik Demokratskog Foruma Njemaca Josef Țigla.

     Odnosivši se na festival „Pokraj rijeke Karaša“, Eniko Lacziko, državna tajnica pri Odjelu za multietničke odnose Rumunjske vlade, naglasila je u svojoj poruci da se u Karaševu održava igrani praznik raznolikosti gdje se putem plesa slave međusobne razlike pojedinih nacionalnih manjina i većinskog rumunjskog naroda što nije samo veliki etnokulturalni događaj, već i čist humanistički ćin. „Dragi sudionici i organizatori Festivala, poručila je državna tajnica na kraju svoga govora, Odjel za međuetničke poslove Rumunjske vlade s velikom radošću pozdravlja vašu prisutnost na ovom događaju tako živo obojenom bojama različitosti. Čestitamo Zajedništvu Hrvata u Rumunjskoj i predsjedniku Slobodanu Geri na uspješnoj organizaciji Festivala, a svim akterima želimo puno sreće i radosti pri manifestiranju identiteta“.

     Četvrtu ediciju multietničkog međunarodnog Folklornog festivala „Pokraj rijeke Karaša“ otvorio je ansambl Zajedništva Hrvata Karaševska zora. U ose-bujnoj tradicionalnoj karaševskoj ženskoj i muškoj narodnoj nošnji, članovi ansambla su na otvorenoj sceni izveli plesove reprezentativne za hvatsku manjinu iz Rumunjske i prikazali znatiželjnim gledateljima dio ljepote karaševskog folklora. Iza Karaševske zore na scenu su izašli mladi plesači ansambla Teregovane čiji su članovi učenici Srednje tehnološke škole S.F. Dimitrie pod vodstvom profesora Petrua Moace. Nakon Teregovane nastupio je KUD fra Petar Bakula iz Posušja u Bosni i Hercegovini. Gostujući KUD iz Posušja je osnovan 2001. godine i ima veoma bogatu folklornu tradiciju. Nosi ime po najplodnijem i najsvestranijem hercegovačkom franjevcu, teologu, filozofu i piscu Petru Bakuli, a sudjelovao je na brojnim hrvatskim i međunarodnim smotrama folklora, u Sarajevu, Dubrovniku, Zagrebu, Mađarskoj, Makedoniji i Njemačkoj. Na karaševskoj sceni KUD fra Petar Bakula je nastupio dva puta, drugi put na samom kraju festivala kad je prisutnim gledateljima predstavio plesove i pjesme posuškog kraja i zapadne Hercegovine, kao na primjer Bijela vila, Čobansko kolo, Trusa i Kolo jelena. Na kraju nastupa, gosti iz Hercegovine razmijenili su s domaćinima prigodne darove kao uspomenu na prvi zajednički susret u Karaševu. Podsjetimo, folklorni ansambl Karaševska zora gostovao je 2019. godine u Posušju na 14. izdanju smotre folklora „Silo na ognjištu“ koje je organizirao fra Petar Bakula, KUD koji je prošle godine proslavio svoj 20. rođendan na 15. izdanju smotre folklora “Silo na ognjište”. Ansambl Perličky Ceskych Ves-nik, odnosno Biseri čeških sela, je zbor osnovan prošle godine iz želje ljudi iz čeških sela u Banatu da sačuvaju češki etnički identitet. Nastupali su na raznim scenama u županiji i diljem zemlje, a na karaševskoj pozornici su odmah nakon nastupa fra Petra Bakule predstavili dio češkog folklora iz Banata. Čuveni ričički folklorni ansambl Bârzava, koji je osnovan 2011. godine i ima u sastavu preko 150 mladih folkloraša, predstavio je za vrijeme festivala niz plesova i pjesama iz Banata, Oașa i Oltenie. Njemački tradicionalni plesovi specifični području planinskog Banata prikazani su na karaševskoj sceni od strane ansambla njemačkih narodnih plesova Enzian. Enzian je ansambl Demokratskog Foruma Njemaca iz županije Karaš-severin i nosi ime planinskog cvijeta Enzian, cvijet koji se nalazi toliko na našim područjima, koliko i u Stiriji u Austriji, mjesto odakle potječe većina njemačkih etnika iz zone planinskog Banata. Nakon tradicionalnog plesa Călușara iz Câlnica, gledatelji Festivala su imali priliku upoznati razne tradicionalne plesove Tatara u Rumunjskoj izvedene od članova ansambla Qanara. Posebnu notu ovog ansambla Demokratske unije tursko-muslimanskih Tatara u Rumunjskoj, čine tradicionalne nošnje koje su dragulji tatarskih rukotvorina. Nakon nastupa Qanare i na prijedlog voditelja tatarskog ansambla razvilo se na sceni veliko multietničko kolo u kojemo su plesali članovi svih folklornih ansambala prisutnih na festivalu Pokraj rijeke Karaša. Ansambl Bocșana iz Bocșe je nakon multietničkog kola prikazao putem plesa tradi-ciju i običaje Banata gdje se igra i pjesma banatske pokrajine skladno spajaju sa starim običajima iz svijeta banatskog sela. Iz daleke Suceave stigao je na festival iz Karaševa poljski ansambl Mala Pojana, osnovan 1990. godine na inicijativu Josifa Irișeca, koji je u to vrijeme vodio kazališnu glazbenu skupinu iz Poiana Micului. Članovi poljskog ansambla obradovali su prisutne gledatelje pjesmama i plesovima specifičnih poljskome folkloru iz Poiana Micului i susjednih mjesta. Hrvatsko kulturno umjetničko društvo fra Petar Bakula iz Posušja svojim završnim nastupom je još jednom prikazalo izuzetnu ljepotu, raznovrsnost i autentičnost pjesama i plesova iz posuškog kraja i zapadne Hercegovine.

     Međunarodni multietnički Folklorni festival „Pokraj rijeke Karaša“ poklonio je gledateljima trenutke radosti i veselja i jedinstvenu mogućnost da im toliko različiti ljudi na autentičan i originalan način približe svoju kulturnu baštinu putem tradicionalne nošnje, pjesme, plesa i dobre volje. Voditeljima svakoga ansambla je nakon nastupa organizator uručio prigodne poklone u znak zahvalnosti na sudjelovanju i kao podsjetnik na lijepe zajedničke trenutke provedene u nedjelju popodne u Karaševu, centru multikulturalnosti Karaš-severinske županije. Za bezprijekornu organizaciju Festivala pohvale svakako pripadaju Zajedništvu Hrvata u Rumunjskoj, domaćinu i organizatoru kulturne manifestacije, kao i partnerima organizatora, odnosno Odjelu za međuetničke odnose Rumunjske vlade, karaševskoj Općini i Mjesnom vijeću Općine te Udruzi Rumunja iz Hrvatske.

Ivan Dobra