Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

     Jezik je oblik ljudske kreativnosti, a materinski jezik reflektira vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Učenje materinskog jezika kao i njegova uporaba u svakodnevnoj komunikaciji doprinosi očuvanju identiteta svake etničke skupine.

     Dan materinskog jezika obilježen je 17.03.2023. godine u dvorani Amfiteatar Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. O materinskome jeziku su govorili Slobodan Gera, predsjednik ZHR-a i profesori hrvatskog jezika, a počast karaševskomu govoru dali su i brojni učenici iz karaševskih škola prisutni na proslavi.

     Predsjetnik ZHR-a Slobodan Gera je na otvaranju manifestacije poželio dobrodošlicu i zahvalio na sudjelovanju svim prisutnima, a u svom je govoru naglasio, između ostalog, da je materinski jezik naše veliko bogatsvo jer je jezik naše pismenosti, kulture i identiteta i moramo stoga stalno i iznova podizati razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temeljnog elementa našega identiteta:

     “Danas je svečani trenutak za našu hrvatsku manjinu iz Rumunjske, a to je događaj koji se obilježava i u našoj domovini Hrvatskoj. Isto kao i prošle godine, danas smo se okupili svi zajedno u Zajedništvu kako bismo proslavili Dan hrvatskog materinskog jezika! Svima je vama opće poznato da je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo posebnu manifestaciju nazvanu Mjesec hrvatskog jezika, od 21. veljače kada se inače slavi Međunarodni dan materinskoga jezika u svijetu, pa sve do 17. ožujka, to jest danas, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.

    Ako se dobro sjećate, i prošle smo godine u isto vrijeme, 17. ožujka, na inicijativi Zajedništva Hrvata, ovdje proslavili obilježavanje 55. Deklaracije. S ovom proslavom želimo istaknuti važnost očuvanja materinskog jezika ali i očuvanje karaševskohrvatskog govora naših predaka, ove godine pod sloganom “Hrvatski jezik naših majki i naše djece”. Mjesec hrvatskog jezika logično zaokružuje važnu činjenicu o promoviranju i očuvanju hrvats-kog materinskog jezika – jezika naše pismenosti, kulture i identiteta.

     Čestitam svima koji sudjeljujete na ovoj kulturnoj manifestaciji i svima koji ste sudjelovali na županijskoj fazi Olimpijade hrvatskoga jezika te vam želim puno uspjeha na nacionalnoj fazi Olimpijade hrvatskog jezika”!

     Od nastavnika prisutnih na kulturnoj manifestaciji spomenuo bih prof. Alinu Mištoju, ravnateljicu Dvojezične gimnazije u Karaševu, prof. Mariju Dogariu, prof. Milenu Bajku, prof. Marjana B. Lucacelu, vlč. Milana Simu, uč. Mikolu Žigmula, odg. Mariju Kedu, uč. Aidu Borcescu, uč. Mariju Vlasić, uč. Mariju Muselin i učiteljicu Anu Filku, glavnu inspektoricu za manjine u Karaš-severinskoj županiji.

     Materinski jezik jedno je od naših najdragocjenijih dobara. I ne samo zato što smo ga naslijedili od najdražih ljudi u našim životima, već zato što nas materinski jezik sve definira, karakteri-zira i predstavlja. Samo govoreći ga i trajno pazeći na njega možemo se osjećati ravnopravnima. I doista, učenici iz svih karaševskih škola su za vrijeme proslave pazili karaševski jezik i govorili su ga, bilo recitirajući pjesme lupačkog pjesnika Milje Šere, bilo vlastite pjesme ili tekstove pod raznim lijepim naslovima o jeziku kao što su „Moj jezik“, „Lijep je naš jezik“, Moj materinski jezik“, „Hrvatski jezik“, „Karaševski jezik“ ili pak „Moj najdraži jezik“. U pročitanim stihovima i ulomcima na karaševskom govoru glavni protagonisti manifestacije izrazili su zapravo vlastite stavove o materinskom jeziku te naglasili važnost očuvanja jezične raznolikosti u svijetu, jedno od najvažnijih bogatstava prošlosti, kulture i identiteta čovječanstva. U pročitanim stihovima progovorila je zapravo ljuvav i poštovanje mladih sudionika manifestacije prema materinskom jeziku i činjenica da bez jezika ne bismo niti postojali kao narod. Materinski jezik je blago prema kojem se svaki čovjek mora odnositi s ljubavlju i poštovanjem, poručili su najmlađi sudionici kulturne manifestacije i zaključili da je Rumunjska model interkulturalnosti i skladnog suživota nacionalnih manjina s većinskim narodom.

    Pismo lektorice hrvatskog jezika pri Sveučilištu u Bukureštu Marije Lackić pročitala je Marija Beul, referentica za obrazovanje pri Zajedništvu Hrvata u Rumunjskoj. U pismu uvažene profesorice se ističe, između ostalog, kako je naš materinski jezik zapravo veza i spona, odnosno most između generacija, onih prije nas i onih koji dolaze iza nas. Mi govorimo jezikom kojim govore stanovnici jedne od najljepših država Europe, bogate kulture, u kojoj dosta nas provodi divna ljeta i upravo je na nama da taj most čuvamo i gradimo dalje, da bi ga mogli prenijeti sljedećim generacijama. “Materinski nam je jezik i jezik naših prvih molitvica, jezik na kojem molimo, jezik kojim govorimo i molbe upućujemo Majci Božjoj kada hodočastimo u Mariju Radnu i Mariju Čiklovu”, naglasila je na kraju prof. Marija Lackić.

    Učiteljica Ana Filka je na samom kraju kulturnog događaja svim prisutnima uručila zahvalnicu za sudjelovanje na svečanoj priredbi povodom „Dana Hrvatskog materinskog jezika održanog ove godine pod geslom Hrvatski jezik naših majki i naše djece”. I opet na samom kraju, i mi zahvaljujemo najiskrenije svima koji su sudjelovali u promicanju materinskog jezika i multikulturalnosti, kao i cijeloj karaševskoj zajednici koja već stoljećima govori, gaji i promiče karaševski materinski jezik, ovaj naš stari idiom hrvatskog književnog jezika.

Ivan Dobra