marti, 25 noiembrie 2008 |
Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je neovisna i demokratska organizacija čije je djelovanje usredotočeno ponajprije na očuvanje etničkog identiteta hrvatske manjine iz rumunjskog prostora u svim svojim manifestirajućim oblicima. Utemeljeno je 1991. neposredno poslije pada rumunjskog komunističkog sustava, kao plod nastojanja grupe ljudi okupljenih oko prof. Radana da se hrvatska zajednica iz Rumunjske ujedini i na taj način uspješnije sačuva i promovira svoje tradicije i običaje. To su trenuci kada su u ovoj državi osnovane i druge političke stranke, uglavnom većina ovih koje i dan danas djeluju na našoj političkoj sceni, ali svaka sa svojim ciljem i ambicijama. Isto tako, prije ili poslije su se i druge etničke manjine počele organizirati pod svoje krovne organizacije, tako da danas nema nijedne etničke zajednice u Rumunjskoj, a da nije organizirana po istim ili sličnim načelima po kojima je organizirano i Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj. Mađari imaju svoju organizaciju, Nijemci svoju, Talijani svoju, isto svoje organizacije imaju Rromi, Turci, Rusi i sve postojeće nacionalne manjine iz ovog prostora, njih ukupno 19. Središte interesa
Zajedništva Hrvata kao i svake od ovih organizacija nije nitko drugi
nego manjina koju zastupa.
Neznam koja rumunjska politička stranka bi odvojila svoje fondove kako
bi hodočasnicima karaševskih sela osigurala prijevoz u Mariju Radnu,
kako bi godinama plaćala muziku za kirvaje u svim našim mjestima
(izuzev ovogodišnji kirvaj u Karaševu), ili pak dodijeljivala svake
godine paketiće svim djecima iz naših škola, Rekaša i Tirola kao i
brojne nagrade ponajboljim karaševskim učenicima i olimpijcima, kako to
zapravo radi Zajedništvo.
Uz podržavanje kulturnih, jezičkih ili vjerskih komponenti karaševskog
življa, Zajedništvo ulaže velike fondove i za konstrukciju raznih
znamenja koji već sada jesu opća dobra mjesta na kojemu su smješteni.
Uskoro će biti dovršena i inaugurirana otvorena karaševska scena gdje
će nastupati razna kulturna društva, a početkom sljedeće godine
Zajedništvo će započeti konstrukciju Polovalentne dvorane i Muzeja,
gdje će biti sačuvano sve ono što je vrijedno i reprezentativno u
povijesti našega naroda.
Članak 35. iz Statuta ZHR-a relevantan je za sve one koji imaju
dvoumljenja vezana za vlasništvo Zajedništva: „U slučaju prestanka
djelovanja, nekretnine u vlasništvu ZHR-a ostaju kao trajno dobro
području na kojemu su smještene, a nepokretna sredstva i imovina
prelaze, proporcionalno doprinosu i broju članova, u zonu Karaševa i
Tamiša, u blago kulturnih društava“.
|