Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Katolički vjernici diljem svijeta proslavili su 12 travnja blagdan Isusova uskrsnuća, Isusovu pobjedu nad smrću i nad grijehom. Uskrs je najveći katolički blagdan i temelj na kojemu počiva vjera svakoga kršćanina.

Na blagdan Uskrsa crkve su u karaševskim selima bile prepune vjernika koji su u miru i radosti došli obilježiti spomen na Isusovo uskrsnuće od mrtvih. Tradicionalnu je uskrsnu procesiju u Karaševu, kada vjernici polaze iz crkve, obilaze Luku i ponovno se vraćaju u crkvu, predvodio vlč. Đuređ Patašan noseći Presveti Sakramenat, dok je mnoštvo vjernika s upaljenim svjećama pjevalo uskrsne pjesme.

Propali uskrsni običaji

U zadnjim godinama mogao se opaziti sve manji interes Karaševaka za njegovanje pučkih običaja vezanih za blagdan Uskrsa. Običaj gađanja jaja, kojega su naši stari gajili stotinama godinama, polako, ali sigurno, iščežnjava. Poznato je nestrpljenje s kojim su karaševska djeca i odrasle osobe čekali ovaj veliki blagdan upravo da bi gađali obojana i ispisana jaja. Da bi se postigli što bolji rezultati pri gađanju jaja, neposredno prije Uskrsa intenzivno se treniralo, a umjesto jaja koristili su se krumpiri. Danas se u nijednom karaševskom selu ne mogu više primjetiti velike skupine ljudi koji se okuplaju i natječu u gađanju jaja. Ipak, jaja se i dalje boje i ukrašavaju u svim našim selima, ali samo da bi se nosili se na dar susjedima i rodbini. Zajedno s omiljenim običajem gađanja jaja propao je u Karaševu i običaj pučkog veselja onakav kakav je bio u davnim godinama. Za ovogodišnji Uskrs nije organizirano zajedničko veselje u središtu Karaševa, ispred komandine zgrade ili u Domu kulture gdje bi se, kao nekoč, okupilo cijelo selo i gledalo kako plešu djevojke i mladići u ritmu karaševskog „danca“, zdupature“ i starih tradicionalnih popijevki. U našim danima interes za takva veselja znatno je opao, a velik dio Karaševaka preferira drugačiju vrstu glazbe i zabave.