U Rumunjskoj su 07.06.2009. godine održani prvi izbori za kompletni mandat u Europskom parlamentu. Odaziv je bio veoma nizak, tek je 27,67% od ukupnog broja birača izašlo na izbore. Zanimljiv je podatak da čak 16% birača je glasalo na dodatnim glasačkim listićima, dakle na drugim biračkim mjestima od onih kojima pripadaju. Taj elektoralni turizam je potaknuo vladajuće partnere PDL i PSD da se međusobno sumnjaju i krive za nepravilnosti i krađu na izborima, te da zajedno budu okrivljeni od glavne oporbene stranke PNL za iste činjenice.
U takvom stanju stvari, najviše je glasova osvojio PSD+PC (31,07%), dok je PDL, drugi partner u vladajućoj koaliciji, dobio 29,71 biračkih preferencija, što je lagani ali sigurni pad u odnosu na prošle PDL-ove izborne rezultate. Zabrinjavajuće je po vodstvo PDL da stranka bilježi pad ispod granice od 30%, unatoč ekskurzionizmu i općoj mobilizaciji mjesnih rukovodstava.
Treće mjesto je osvojio PNL, glavna rumunjska oporbena stranka, sa
14,52% glasova, zatim UDMR sa 8,92% i PRM sa 8,65% što je znatan porast
ove stranke u odnosu na zadnji izborni rezultat. Shodno broju glasova,
u Europskom parlamentu će nas predstavljati 11 zastupnika PSD, 10
zastupnika PDL, 5 zastupnika PNL, 3 zastupnika UDMR, 3 zastupnika PRM i
nezavisni kandidat Elena Băsescu (EBA), bivša manekenka i kćerka
predsjednika Băsescua.
U karaševskoj općini
Birači iz Karaševa su svojim izlaskom na glasovanje pokazali da ih baš
i ne zanima previše koji će od rumunjskih političara zasjesti u klupe
Europskog parlamenta. Izlazak na biračka mjesta bio je izuzetno slab,
najniži otkako su 1989. godine u Rumunjsku uvedeni demokratski izbori.
Od 2002 osobe s pravom glasovanja, u nedjelju, 07.06.2009. godine, samo
277 birača je pristupilo biračkim mjestima i dalo svoj glas nekomu od
kandidata. Ukoliko se odaziv birača na izbore može smatrati mjerilom
zadovoljstva građana aktualnom vladom, odnosno testom popularnosti
rumunjske vladajuće koalicije, onda postotak od samo 13% koji je
zabilježen u Karaševu govori sam za sebe. Osim nepopularnosti
vladajućih stranaka, drugi razlog neizlasku Karaševaka na izbore za
Europski parlament može se pripisati činjenici da Zajedništvo Hrvata u
Rumunjskoj nije ovaj put kandidiralo. Za vrijeme predizborne kampanje
jedino su županijski čelnici PNL-ove stranke predstavili u Karaševu
kandidate za Europski Parlament. Ovaj put čelnici PDL-a nisu kod nas
predstavili vlastitu stranku, kako su to uobičavali u prijašnjim
izbornim kampanjama. PDL-ova stranka je u Karaševu osvojila 82 glasova,
PSD 51 glas, PNL 27, PRM 28, EBA 40 glasa. U Nermiđu je izborima
pristupilo 171 osoba od 463 s pravom glasovanja. PDL je osvojio 56
glasova, PNL 25, PRM 21, EBA 20, PSD 13. Rekordno slab izlazak na
izbore zabilježen je i u Jabalču. Samo su 52 osobe izašle na izbore od
kojih su čak 15 glasale na dodatnim glasačkim listićima. PDL je osvojio
21 glas, PSD 13, PRM 4, EBA 5, PNL 4.
Trend opadanja PDL-ove stranke zabilježen je i u karaševskim mjestima,
samo što je ovdje opadanje još izraženije nego na nacionalnoj razini.
Mada su u našim selima osvojili najveći broj glasova, taj se broj skoro
prepolovio u odnosu na prošlogodišnje mjesne izbore. Neki od razloga
toga opadanja bi se mogli potražiti u neispunjenim obećanjima zadanim
za vrijeme prošlogodišnje mjesne kampanje, u nespretnosti u obnašanju
dužnosti karaševskih konsilijera, zatim u rupama na karaševskom ulaznom
putu, ili pak u „restanci“ gosp. Frunzăverdea vezanoj za asfaltiranje
županijskog puta Karaševo-Kantar, koja datira od davne 2005. godine.
|
Hrvatska Grančica 
