|
ETNOGRAFSKI SEMINAR U ZHR-U |
|
|
|
|
luni, 28 decembrie 2009 |
 Etnografski seminar u ZHR-u
Rumunjsko-hrvatski etnološki seminar održan je 2. i 3. listopada u zgradi ZHR-a pod pokroviteljstvom Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj i Karaš-Severinske Filijale Društva Filoloških Znanosti.
Za razliku od prošlogodišnjeg dijalektološkog simpozija održanog u
Zajedništvu Hrvata, kada su se vrsni domaći i inozemni lingvisti i
dijalektolozi aksirali u svojim radovima na mjesni govor Karaševaka i
postojeću stručnu literaturu ili pak na istro-rumunjski dijalekt, ovaj
put su se sudionici u svojim izlaganjima usredotočili na aspekte
spiritualne, materijalne i narodne kulture (literarni folklor i folklor
običaja) Karaševaka i banatskih planinskih sela. Svi su se sudionici
složili da je materijalna i duhovna kultura Karaševaka veoma bogata i
sačinjava neprocjenivo blago svakome zainteresiranome istraživaču, a
ovakva vrsta seminara omogućava dublje i podrobnije ispitivanje
karaševskih običaja i tradicija, upravo onoga što smo skloni brzo
zaboraviti.
Stare karaševske kuće i salaši, onoliko koliko su uspjeli
preživjeti brzoj i općenitoj modernizaciji, na prvi pogled skromne i
siromašne, svjedoče upravo o karaševskoj povijesti na ovim prostorima i
načinu života karaševskog življa. Prava je poslastica bila slušati
referate L. Tinkul ili M. Laţchici o porođajnim običajima, odnosno
tradicionalnoj nošnji karaševskih djevica koje služe na altaru Sv.
Marije, ili pak izlaganje M. Jukića o vilama, vilenjacima i vukodlacima
u narodnoj tradiciji Karaševaka. Petar Hategan je govorio o karaševskom
folkloru i autorskoj književnosti, Jakob Domaneanţ je govore
karaševskog kneza ispred općine podvrgnuo psihološkoj i sociološkoj
analizi, Gh. Popovici, P. Neiescu, E. Beltechi, Gh. Jurma i dr. u
svojim su radovima govorili o narodnoj kulturi Rumunja iz planinskog
Banata i zajedničkim običajima s Karaševcima. Izlaganje dr. Ioana
Murariua, Hermeneutički eseji: „slavenski” toponim Ilova, izazvalo je
oštre reakcije prof. Iankova i prof. Radana, nakon što je autor
referata nastojao uvjeriti auditorij da su toponimi Ilova i Kurjačica
latinskog podrijekla. Osim izlaganja i diskusija vezanih za etnološku
baštinu Karaševaka sudionici su u sklopu seminara posjetili nekoliko
starih karaševskih salaša, svetište Svete Marije Lordske, kapelicu na
Kalvariji i druge znamenitosti našega sela.
Na kraju seminara, prof. Milja Radan je zahvalio prisutnima na
sudjelovanju i istaknuo da su investicije u očuvanju kulturne baštine
naše zajednice važan prioritet Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. Shodno
tome, u Karaševu će uskoro započeti izgradnja jednog muzeja koji će u
budućnosti biti središte kulturnog života naše zajednice. Zahvaljujući
građi koju će čuvati, dodao je prof. Radan, -karaševska materijalna i
nematerijalna kulturna baština- Muzej će budućim naraštajima omogućiti
uvid u našu prošlost, u život pojedinca i karaševske zajednice na ovim
prostorima.
|
Hrvatska grancica