|
U Caransebeşu, je od 01. do 04. veljače ove godine održano osmo po redu državno natjecanje iz hrvatskoga jezika i književnosti ili kako je popularno zovemo olimpijada.
Već osmu godinu zaredom na toj se razini natječu najbolji učenici sedmog i osmog razreda osnovne škole te učenici svih razreda srednje škole kako bi svoje znanje provjerili na najvišoj državnoj razini.
Ovo je šesta godina zaredom kada se to natjecanje održava zajedno s učenicima ruske lipovljanske manjine u Rumunjskoj. Nakon svečanog otvaranja u povijesnoj dvorani Pravoslavnog teološkog kolegija, učenici su smješteni u đački dom šumarske srednje škole.
Uvjeti smještaja su bili loši no zato je prehrana bila sasvim u redu.
Nažalost, učenici su uvijek smješteni u nekom đačkom domu koji je
uglavnom iz razdoblja komunizma bez nikakvog posebnog popravka. Drugi
dan, 02. veljače, od 9.00 do 13.00 sati odvijala se pismena provjera.
Slobodno možemo reći da su ove godine učenici stavljeni pred znatno
teža pitanja iz jezika i književnosti. Svi su razredi imali po tri
pitanja, od kojih su neka imala i potpitanja. Za svaki potpun i
ispravan odgovor dobivalo se po 30 bodova. Znači sveukupno 90 bodova
plus 10 bodova iz starta. Poslijepodne su učenici hrvatske nacionalne
manjine bili slobodni dok su njihovi ruske kolege pristupili usmenom
dijelu natjecanja. Već duže vremena i profesori hrvatskog jezika
promatraju mogućnost uvođenja usmene provjere koja bi obuhvaća pitanja
iz hrvatske povijesti, kulture i civilizacije kao i, za nas kao manjinu
vrlo važno, pitanja o poznavanju običaja i tradicija Karaševaka u
Rumunjskoj. Mislimo da bi ovaj prijedlog trebalo uzeti u obzir pa ako
se i ne odlučimo za usmeni dio zasigurno bi bilo vrlo korisno da
spomenuta pitanja iz povijesti, kulture, civilizacije kao i poznavanja
karaševskih običaja i tradicija budu uključena u pismeni dio
natjecanja. Na taj bismo način imali tri glavna ispitna područja:
gramatiku i književnost, povijest, kulturu i civilizaciju te običaji i
tradicije Karaševaka. Nezgodno je bilo to što je lokalna i županijska
faza održana u vrlo kratkom roku prije državnog natjecanja. Odnosno,
županijsko je natjecanje održano u Lupaku 27. siječnja. Prvotna je
varijanta bila da se održi 23. siječnja no u zadnji su trenutak
profesori dobili obavijest da se odgađa da bi onda ipak inspektorat
odlučio da se županijsko natjecanje održi hitno. Šezdeset učenika je
sudjelovalo na županijskoj razini od kojih se samo njih trideset
kvalificiralo za državnu razinu. Ovogodišnja se je županijska faza
razlikovala od prijašnjih po tome što su pitanja donesena iz
inspektorata. Dva dana prije županijske faze gospođa inspektorica
Ionela Baicu (inspektorica odgovorna za manjine u županiji
Karaš-Severin, među ostalom i za profesore hrvatskog jezika) sazvala je
sve profesore hrvatskog jezika u inspektorat te ih obavijestila da se
županijska faza održava 27. siječnja i da će pitanja donijeti ona. Na
istom su sastanku profesori obavijestili inspektoricu o dotadašnjem
obrađenom gradivu.
Poučeni negativnim iskustvom iz prijašnjih godina kada je dolazilo do
raznih nepoželjnih situacija i kada se profesore stalno teretilo za
favoriziranje pojedinih učenika, oni su prihvatili prijedlog da pitanja
budu donesena iz inspektorata, što se i dogodilo. Na dan županijske
faze, oko 10,00 sati ispitna su pitanja stigla putem faksa u školu u
Lupaku gdje je ta faza održana. Na županijskom natjecanju sudjelovala
je i nekolicina učenika koji pohađaju srednju školu u Rešici pa se
često čuju prigovori da se tako ne poštuje pravilnik. No uzmemo li u
obzir malobrojnost učenika uopće u našim mjestima, a onda i onih u
srednjoj školi, smatramo da bi ih ipak trebali ohrabrivati i poticati
na daljnje učenje hrvatskoga jezika i književnosti, iako oni nemaju taj
predmet u svojima srednjim školama. Uostalom ti su se učenici
pripremali ranije sa svojim profesorima, a možda ne bi bilo loše
razmotriti ideju da se za sve one koji žele nastaviti učiti hrvatski i
u srednjim školama, implicitno sudjelovati na natjecanjima, organizira
posebna nastava. Time bi se izbjegle neugodnosti i donekle opravdano
negodovanje da oni ne bi smjeli sudjelovati jer nemaju hrvatski kao
predmet u srednjoj školi. Nadamo se da će se do sljedeće godine, uz
suradnju svih zainteresiranih čimbenika, ovi aspekti riješiti. Unatoč
kasnijim više ili manje opravdanim pohvalama za organizaciju ove
olimpijade u našoj županiji, trebamo biti svjesni da se u komunikaciji
na relaciji profesori hrvatskog jezika – inspektorat – ministarstvo
treba još puno toga promijeniti i popraviti. Posljednjeg dana, 04.
veljače, održana je svečanost dodjele nagrada. Trebamo zahvaliti
gospodinu Mirku Radiću, konzulu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u
Bukureštu, koji je tog dana bio s nama na svečanosti i donio vrijedne
nagrade – MP4 za učenika koji su osvojili prvu, drugu i treću nagradu.
S nama je bio i prof. Jankov koji je predstavljao Zajedništvo Hrvata u
Rumunjskoj te prenio pozdrave i prof M. Radana, zastupnika hrvatske
manjine u Rumunjskom parlamentu. Zajedništvo Hrvata nagrađuje
ponajbolje olimpijce tek krajem školske godine, a ne na kraju
olimpijade, jer smatra da postoje dosta nedostataka u organiziranju i
odvijanju same olimpijade. Treba istaknuti vrlo važan podatak,
povijesni donekle: na državnoj se razini pridružila i učenica osmog
razreda Pelics Alexandra Romina iz Rekaša što je prvi put da netko od
učenika hrvatske nacionalne manjine iz Rekaša sudjeluje. Spomenimo na
kraju i ono što je naglašeno na svečanosti zatvaranja: «Priprema za
sljedeće državno natjecanje počinje odmah po povratku u školske klupe».
Jer bi svi mi, učenici i profesori, trebali biti u službi «Njegova
Veličanstva ZNANJA»! Maria Laţchici
|
Hrvatska grancica 
