Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow INTERVJU S KNEZAM IZ KARASEVA arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


INTERVJU S KNEZAM IZ KARASEVA PDF Imprimare E-mail
joi, 04 martie 2010

8.jpg       Kneže, komanda izgleda veoma lijepo, a radovi su dosta kratko trajali. Možete li da nam kažete nekoliko riječi o firmi koja je radila i koliko je koštalo preuređenje. Mislite li da je upravo komanda bila na redu da se napravi?

     Radila je firma Davodar koja je zaradila licitaciju na kojoj su bile upisane više firme. Radovi su trajali oko mjesec i pol dana, a sveukupna je investicija iznosila otprilike 2 miliarde, točnije 1 miliardu i 800 tisuće starih leja. Tu su i dodatni radovi, napraveno je više. Premda se u jednom trenutku postavilo pitanje zašto uložiti toliko novaca u obnovu komande, a ne u nešto drugo, osobno smatram da zgrada naše općine nije bila uređena na jednom nivou koji bi ti dozvolio da primiš goste bez određene doze neugodnosti. Primjera radi, kod mene u uredu bio je tepih, a za vrijeme ljeta su se činile buhe. Da ne govorim o pepelu, koji je bio posvuda ili o drvenoj lamperiji, koja je davala neugodan miris. Kao što vidite, ovaj ured je ostao onakav kakav je prije bio, tu smo samo laminate promijenili. Uostalom, ovo je jedini ured koji je bio u redu, pa smo ga zato i sačuvali.

     U zadnje vrijeme Jurnalul Caraş - Severin“ je publicirao dva članka o investicijama koje se odvijaju u karaševskoj općini. O vodovodu je u više navrata pisala i Hrvatska grančica. Možete da nam kažete u kojoj etapi se nalaze radovi na vodovodu i kada mislite da će Karaševci i Jabalčanje imati vodu u svojim kućama? Da, radovi na uvođenju vodovoda se nastavljaju u Karaševu, o tome sam telefonski informirao jednu djelatnicu iz Jurnalul Caraş-Severin. Vodovod se nastavlja ali imamo stvarnih poteškoća, izvođač je loš, radi se lagano, sporo, ne ide mu po ruci, unatoč činjenici da je firma dosta velika. Zamislite, ista nas je firma kontestirala kad smo činili šumske puteve, inače napraveni u rekordnom vremenu, da je ona bila zaradila licitaciju za izvođenje radova, šumski putevi ne bi bili završeni niti za tri godine. Vrativši se uvođenju vodovoda, produžili smo ugovor do 30. lipnja i nadam se kako će oni završiti radove u ovom roku. U Jabalču bi se trebao napraviti rezervoar, tu namjeravamo doći jednom izmjenom, metnuti jedan rezervoar od jednog bloka i radovi će teći puno brže. Rezervoar je gotov, distribucija je skoro gotova, treba još napraviti u Jabalču rezervoar i da se stigne i tamo s vodovodom. I trebalo bi, ukoliko ćemo –razumje se -imati financijsku podršku od vlade, radove privesti kraju ove godine, krajem lipnja.

     Kakve šanse imamo dobiti europske fondove kroz Mjeru 322, s kojima namjeravate obnoviti Kulturni dom u Jabalču i izgraditi dom za stare osobe u Karaševu? Stavili smo jedan projekt na natječaj, takozvani „Integrirani projekt“ i osim kanalizacije za Karaševo koja iznosi skoro 2 miliuna Eura, rehabilitirat će se i zgrada iz dvorišta Dvojezične gimnazije, u kojoj je davno bio Porođajni dom. Bit će tu jedan centar za stare osobe, gdje će oni, između ostalog, razgovarati, čitati, razmjenjivati mišljenja, igrati šah ili nešto slično. Svakako, tamo trebamo zaposliti osoblje, što je opet pozitivna stvar. Taj će centar biti otvoren samo za vrijeme dana i nije predviđeno da se tamo spava ili jede. Što se tiče kulturnog doma u Jabalču, to je dosta velika svota novaca, „eligibilitate“ smo prošli i čekamo da se napravi selekcija. Ukoliko dobijemo financiranje, sad je ostalo da se čini klasifikacija. Sve u svemu, idu sva tri projekta, ne idu posebno, ili dobijemo sva tri ili nijednoga. Imamo namjeru napraviti i Kulturni dom u Nermiđu, ali to s novcima iz našega budžeta. Kada smo metnuli dokumentaciju postojali su problemi s terenom, zemlja na kojoj je Kulturni dom nije tada bila raščlanjena. Vrtič je na crkvenom mjestu, retrocediran je crkvi. To je sve što se tiče projekta na Mjeri 322. Inače, imamo još jedan objektiv, a to je centar za turističke informacije koji bi trebao pokrenuti sav naš turistički potencijal. Taj projekt je metnut na mjeri 313, „eligibilitate“ smo prošli, a sada čekamo klasifikaciju. Uskoro će se lansirati još jedna mjera, ovaj put za šumske poljuprivredne puteve, tu bismo htjeli metnuti put na Kršku i Pinet.

     U našoj općini imamo samo nekoliko teških socijalnih slučajeva, a najpoznatiji su Florin Drăgan, Sau Ilika i ona obitelj iz Nermiđa. Kada će se konačno riješiti njihova situacija? Što se tiče Florina Drăgana, slučaj je riješen. On je u Marili, odvezen je tamo, ali sumnjam da će on tamo ostati dugo vrijeme, jer naprosto ne može. On je nasilan, u Marili boravi samo dok mu je teško. Kad nema cigarete ili kavu, nasilan je prema osoblju zdravstvenog doma. Razgovarao sam s njegovim bratom i ocem, situacija je ista. Otac ga je držao u kući i brinuo se o njemu sve dok nije bacio lonce sa peći. Sada, istina je, Florin Drăgan je fizički opao, dosta je prislabljen. Što se tiče Ilike, on je monitoriziran, prati ga Protecţia Copilului. Uspostavili smo vezu s mamom Ilikinom, ona ima još dva djeteta, pokušava im napraviti dokumente, a zatim plasirati ih u Dječji dom. Ja sam ih pozvao da dođu po socialnu pomoć, oni su to odbili. Njihova je majka bila ovdje, razgovarali smo, rekla je da im nije potrebna socijalna pomoć. Ilika je monitoriziran, kako sam već rekao, socijalni djelatnici su nekoliko puta došli u Karaševo i pokušali da ga uzmu u Dječji dom, no majka se usprotivila, premda je na početku bila pristala. Bili smo i kod Pirče u Nermiđu, oni se nalaze u jako lošoj situaciji, ta situacija traje već godinama Ona je bila ovdje u komandi da metne molbu za socijalnu pomoć, ali najprije mora naći nekoga... Pitali smo Milju Vojnu da li bi pristao preuzeti samo na papiru njezinu zemlju. Zemlju ne možeš izbrisati ni ako od nje odustaneš, ona ima otprilike 4,8 ha i takva mora postojati. Jedino je možeš ustupiti drugomu ili prodati. Mi smo ženi objasnili da će to i nadalje ostati njezina zemlja, međutim, socijalnu pomoć ne može dobiti osoba koja posjeduje toliko zemlje. Nije na to pristala, rekavši da će zemlju vjerojatno obrađivati dijete kad izraste, a zatim je obavijestila i mene i vicikneza da joj ne trebaju nikakvi novci iz komande. Mi smo svjesni da joj novci trebaju, isto kao što smo svjesni da joj samo socijalna pomoć ne može riješiti situaciju, jer postoji opasnost da se dom u kojim stanuje sam sruši. Sada se preselila u štalu, tamo spava, nenormalni su tamo životni uvjeti. Slična je stvar i kod Kataluše iz Nermiđa, on ima socijalnu pomoć, ali djeca žive u jednoj groznoj situaciji. O tom slučaju namjeravamo obavijestiti Protecţia Copilului koji bi zatim trebali monitorizirati situaciju i eventualno imponirali roditeljima da se brinu o djeci. Ukoliko se stigne na zaključak da roditelji nisu odgovorni, djeca bi morala biti prebačena u Dječji dom. Identificirali smo u Karaševu još jedan socijalni slučaj. To je Beul (Colja) koji stanuje preko puta od Mikole Ranke, na Uglu. Živi sam, u nehumanim uvjetima. To bi bili posebni socijalni slučajevi u našoj općini i nastojimo ih riješiti na najbolji mogući način, mada je ovo krizna godina i još uvijek ne znamo koji budžet ćemo dobiti. Konačno, zamislili smo kupiti jedan kontejner, onaj u kojim se možeš ugrijati, spavati, i tu smjestiti Pirču i dijete, jer mi se čini da je to najteži socijalni slučaj.

       Možete li nam reći kad će se krenuti s uređivanjem centra u Karaševu? Namjeravamo sistematizirati ovaj centar, dati mu jedan lik, jednu formu. Otklonit ćemo ono kamenje ispred stambene zgrade, htjeli bismo popraviti put koji je iza općinske zgrade i napraviti jedno parkiralište. Projekt je napravljen, sada tražimo mogućnost da spojimo Viktorinu s centram, preko Karaša. Tražimo i izvor za financiranje za ovaj put, kao što tražimo, na primjer, i za most preko Karaša, jer u našem budžetu nemamo toliko novaca. To su naše trenutne namjere, neke imaju velike šanse da budu ostvarene.

       Ako bude da vi, kneže, imate nešto reći čitateljima Hrvatske Grančice? Namjeravamo napraviti Kulturni dom u Nermiđu i popraviti puteve koji trpe nakon iskopavanja za vodovod. Što se škola tiče, tamo su najviše uređeni interijeri, a manje vanjske strane ili krovovi. U ovu školu iz centra bismo htjeli uvesti centralno grijanje, i urediti dvije učionice za mališane koji idu u vrtić. Po onome što sam uspio doznati, stvari su malo zamršene, u Dvojezičnoj gimnaziji postoje dvije uređene učionice koje su prazne, a u ovoj ovdje školi djeca uče u jako lošim uvjetima. Ali nije moja stvar prebaciti učenike iz jedne u drugu učionicu, s time se mora pozabaviti ravnatelj, on mora odrediti tko će gdje učiti i pronaći najbolje uvjete za učenje. Ja samo smatram da nije normalno gomilati učenike u male prostore, a istobobno držati neiskorištene dvije velike učionice. Ali, polagano ćemo i to riješiti. Htjeli bismo, dakle, uvesti centralno grijanje i urediti fasade školskih zgrada. I nadalje ćemo pomagati crkvu, jučer smo imali sastanak crkvenog komiteta. Nadam se da ćemo crkvu pomagati barem koliko smo i lani to učinili, kako bi se napravio zid na još jednoj strani karaševskog groblja. Izradit će se projekt za izgradnju u karaševskom groblju i jedne kapele za mrtva tijela. Svake godine ćemo nešto napraviti, posebnu pažnju ćemo obratiti čistoći sela, jer je veliko zadovoljstvo ćuti goste i turiste kako pozitivno govore o čistoći Karaševa. Uostalom, svake nedjelje vodimo kampanju o čistoći, molimo stanovnike da čiste i urede prostore ispred svojih kuća i drago mi je primjetiti da je većina razumijela i konformirala se. I ove godine namjeravamo uložiti što više za športsku bazu i popraviti teren kako bi naši nogometaši mogli igrati na domaćem igralištu. To pretpostavlja dreniranje vode, poravnanje terena i posijanje gazona. Kupili smo ove kontejnere koji će odigravati ulogu svlačionica za nogometaše, sve dok nam ne stigne financiranje za športsku bazu. Imamo odobrenje za multifunkcionalni teren, sadržat će svlačionice i tribine, a onda ćemo otkloniti kontejnere i dat ćemo im drugu namjenu. I nadam se da će novci za športsku bazu stići već u ovoj godini bez obzira na krizu s kojom se suočava država.

Razgovarala Lina Tinkul, priredio Ivan Dobra 9pre.jpg

 
< Precedent   Urmator >