|
 Pokladni utorak, posljednji je dan prije Pepelnice, odnosno čiste srijede, u kojemu je kršćanskim vjernicima dopušteno uživanje u sladostima ovozemaljskog života.
Nakon toga započinje Korizma, koja traje četrdeset dana, a to je vrijeme u kojemu se vjernici pripremaju za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Za vrijeme Korizme vlada poseban način života. To je doba apstinencije i odricanja, vrijeme posta, pokorničkih djela i molitve. Vjernici se odriču mnogih jela, posebna pažnja se obraća molitvama u kući, u crkvi se pjevaju tužnije i žalosnije pjesme i uvodi se obavljanje pobožnosti Križnjeg puta, a vjernici prate Spasitelja kako u mukama nosi teški križ. Za razliku od korizme, poklade koje joj prethode vrijeme su razuzdanosti, obiljne hrane, jela i pića. U karaševskim selima pokladni običaji variraju od mjesta do mjesta, svaki kraj ima svoje specifičnosti.
Zajedništvo Hrvata je podržalo pokladna veselja u svim karaševskim mjestima gdje su bila organizirana, a ubuduće namjerava organizirati ovakva veselja i sačuvati karaševske pokladne običaje i tradicije u svim našim mjestima. Pokladno veselje u Karaševu doseglo je vrhunac u utorak, 16. siječnja, kada se na otvorenu scenu popelo šaroliko pokladno društvo, maskirano u najrazličitije likove, od vještica i princeza pa sve do lovaca ili likova iz bujne mašte onih koji su ih stvarali. Posebno je razveselio odaziv velikog broja djece, uglavnom učenika Osnovne škole iz Karaševa. Mnogobrojnu publiku ugodno je iznenadila i pokladna povorka iz susjednog sela Nermiđa, preodjevena u „mladu“, „mladoženju“ i ostale članove svadbe. Oni su na otvorenoj sceni pokrenuli karaševski „danac“ i bili nagrađeni s velikim ovacijama publike. Najveće zanimanje nazočnih izazvao je izbor najbolje maske i kostima, a ocjenivači nisu imali laku zadaću budući da je trebalo izabrati i simbolički nagraditi najljepšu između najružnijima. Pokladnu zabavu je skoro do ponoći održala formacija Todora Milana iz Nermiđa. Ivan Dobra 
|
Hrvatska grancica 
