|
Općina Stari Jankovci broji danas oko 5.500 žitelja dok samo mjesto oko 1500 stanovnika. Polako ali sigurno kao i tijekom burne povijesti život se vratio u ove lijepe krajeve gdje živi većina Hrvata ali i druge nacionalne manjine kao sto su Mađari, Nijemci, Rusini, Bošnjaci, Srbi i ostalo.
 Kako sam prvi put u Starim Jankovcima, slučajno kroz ragovor sa mještanima opazio sam da, ove ljude veže slična povijest kao i nas Hrvate iz Rumunjske. Njihov kirvaj je 15.08., i slave isto kao i mi Uzvišenje Blažene Djevice Marije - Veliku Gospu. O kontinuitetu življenja u najranijim razdobljima na prostoru općine Stari Jankovci svjedoče nalazišta dva prapovijesna naselja, jedno antičko nalazište i srednjovjekovna nekropola "Balkan". Papin legat, koji je godine 1333. – 1335. sabirao crkveni porez u vukovarskom arhiđakonatu, došao je 6. puta u Jankovce, gdje je župnikom bio Benedikt. Kako je ovdje sabrao razmjerno mnogo novca vidi se da je ta župa bila dosta velika, a njezini župljani imućni. Legat u svojim računima naziva Jankovce imenom "Jenke", kako je to činila i mađarska dvorska kancelarija, od vjerojatnog izvora osobnog imena Janko. Jankovci su bili sjedište ovećeg imanja.
1526. Turci zaposjeli su Jankovce, gdje su neprekidno ostali do 1688. godine. Pretpostavlja se da je tadašnja župna crkva pretvorena u džamiju, kako su Turci običavali činiti i u drugim mjestima a to dovodi do činjenice da je u Jankovcima za vrijeme turskog vladanja postojala župna crkva Sv. Jurja (Sv. Đure ili Sv. Đurđa). Oni nisu propali niti prigodom strašnih borba s Turcima, jer su se spasili u okolnim šumama. Franjevci su u Jankovcima obnovili katoličku župu. Župnikom je godine 1708. bio fra Matej Temišvarac. Iza toga su Jankovci neko vrijeme pripadali pod vukovarsku župu i tako njihova se povijest nastavlja do današnjih dana, svjedočujući oko 700 godina postojanja, slično kao i najstarija hrvatska dijaspora iz Rumunjske.
I eto slučajno ili ne, gosti smo po drugi puta u Starim Jankovcima, na proslavi deste godišnjice održavanja smotre u ovim krajevima, nakon 2001. godine kada je Kud "Karaševska Zora" na prvoj ediciji, prvi puta gostovao u tim lijepim slavonskim krajevima.
Na "X.-oj Smotri folklora nacionalnih manjina Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore" održane 30. svibnja 2010. na područiju Vukovarsko-srijemske županije, u Starim Jankovcima, gostovalo je 13 folklornih grupa. Udruga ruskog govornog područja "Kalinka"- Čakovec, KUD "Dušnok"- Mađarska, KUD "Slavonija" i "Andrija Pekar"- Soljani, KUD "Petofi Sandor"- Laslovo, KUD "Matoš"- Vojvodina, "Krešimir Šimić"- Podcrkavlje, Zajednica Njemaca Grada Zagreba, "Rude", KUD "Karaševskka Zora"- Rumunjska, "Ilija Ljubičić&Sanja Bačani"- Ludbreg, KUD "Kamen"- Sirač, KUD "Kočerin"- Široki Brijeg –BIH, i KUD "Seljačka Sloga"- Slakovci. Društva su uz živu glazbu izvodila svoje izvorne i karakteristične pjesme i plesove, gdje su nas domaćini vrlo lijepo dočekali i ugostili. Karaševska Zora, izvela je standardni program u trajanju od 8 min., gdje je ponosno predstavila svoje naslijeđene običaje, tradiciju i kulturu svojih životnih prostora.
Završio bi s idejom zahvale gosp. A. Noviću, na pozivu što nas nije zaboravio, bez čijeg impliciranja i rada sve ovo ne bi bilo moguće, naglašivši pritom koliko je u današnje vrijeme tranzicije, dok stojimo pred vratima Europske Unije ovakva manifestacija značajna i plemenita za Hrvatsku, a posebno za Hrvate izvan domovine, u njegovanju i očuvanju nacionalne pripadnosti i očuvanju kulture.
Slobodan Ghera
|
Hrvatska grancica 
