Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj - Kud Karaevska Zora po drugi puta gost na Smotri folklora u Starim Jankovcima.
Home arrow Hrvatska grancica arrow Kud Karaevska Zora po drugi puta gost na Smotri folklora u Starim Jankovcima. arrow Hrvatska grancica arrow Evenimente 
Arhiva articole Hrvatska grancica Evenimente

Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor


Kud Karaevska Zora po drugi puta gost na Smotri folklora u Starim Jankovcima. PDF Imprimare E-mail
luni, 28 iunie 2010

Općina Stari Jankovci broji danas oko 5.500 itelja dok samo mjesto oko 1500 stanovnika. Polako ali sigurno kao i tijekom burne povijesti ivot se vratio u ove lijepe krajeve gdje ivi većina Hrvata ali i druge nacionalne manjine kao sto su Mađari, Nijemci, Rusini, Bošnjaci, Srbi i ostalo.

5.jpgKako sam prvi put u Starim Jankovcima, slučajno kroz ragovor sa mještanima opazio sam da, ove ljude vee slična povijest kao i nas Hrvate iz Rumunjske. Njihov kirvaj je 15.08., i slave isto kao i mi Uzvišenje Blaene Djevice Marije - Veliku Gospu. O kontinuitetu ivljenja u najranijim razdobljima na prostoru općine Stari Jankovci svjedoče nalazišta dva prapovijesna naselja, jedno antičko nalazište i srednjovjekovna nekropola "Balkan". Papin legat, koji je godine 1333. – 1335. sabirao crkveni porez u vukovarskom arhiđakonatu, došao je 6. puta u Jankovce, gdje je upnikom bio Benedikt. Kako je ovdje sabrao razmjerno mnogo novca vidi se da je ta upa bila dosta velika, a njezini upljani imućni. Legat u svojim računima naziva Jankovce imenom "Jenke", kako je to činila i mađarska dvorska kancelarija, od vjerojatnog izvora osobnog imena Janko. Jankovci su bili sjedište ovećeg imanja.
1526. Turci zaposjeli su Jankovce, gdje su neprekidno ostali do 1688. godine. Pretpostavlja se da je tadašnja upna crkva pretvorena u damiju, kako su Turci običavali činiti i u drugim mjestima a to dovodi do činjenice da je u Jankovcima za vrijeme turskog vladanja postojala upna crkva Sv. Jurja (Sv. Đure ili Sv. Đurđa). Oni nisu propali niti prigodom strašnih borba s Turcima, jer su se spasili u okolnim šumama. Franjevci su u Jankovcima obnovili katoličku upu. upnikom je godine 1708. bio fra Matej Temišvarac. Iza toga su Jankovci neko vrijeme pripadali pod vukovarsku upu i tako njihova se povijest nastavlja do današnjih dana, svjedočujući oko 700 godina postojanja, slično kao i najstarija hrvatska dijaspora iz Rumunjske.
     I eto slučajno ili ne, gosti smo po drugi puta u Starim Jankovcima, na proslavi deste godišnjice odravanja smotre u ovim krajevima, nakon 2001. godine kada je Kud "Karaševska Zora" na prvoj ediciji, prvi puta gostovao u tim lijepim slavonskim krajevima.
     Na "X.-oj Smotri folklora nacionalnih manjina Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore" odrane 30. svibnja 2010. na područiju Vukovarsko-srijemske upanije, u Starim Jankovcima, gostovalo je 13 folklornih grupa. Udruga ruskog govornog područja "Kalinka"- Čakovec, KUD "Dušnok"- Mađarska, KUD "Slavonija" i "Andrija Pekar"- Soljani, KUD "Petofi Sandor"- Laslovo, KUD "Matoš"- Vojvodina,  "Krešimir Šimić"- Podcrkavlje, Zajednica Njemaca Grada Zagreba, "Rude", KUD "Karaševskka Zora"- Rumunjska, "Ilija Ljubičić&Sanja Bačani"- Ludbreg, KUD "Kamen"- Sirač, KUD "Kočerin"- Široki Brijeg –BIH, i KUD "Seljačka Sloga"- Slakovci. Društva su uz ivu glazbu izvodila svoje izvorne i  karakteristične pjesme i plesove, gdje su nas domaćini vrlo lijepo dočekali i ugostili. Karaševska Zora, izvela je standardni program u trajanju od 8 min., gdje je ponosno predstavila svoje naslijeđene običaje, tradiciju i kulturu svojih ivotnih prostora.
      Završio bi s idejom zahvale gosp. A. Noviću, na pozivu što nas nije zaboravio, bez čijeg impliciranja i rada sve ovo ne bi bilo moguće, naglašivši pritom koliko je u današnje vrijeme tranzicije, dok stojimo pred vratima Europske Unije ovakva manifestacija značajna i plemenita za Hrvatsku, a posebno za Hrvate izvan domovine, u njegovanju i očuvanju nacionalne pripadnosti i očuvanju kulture.
     
                                                                                          
Slobodan Ghera

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage