Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow Posumljavanje arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


Posumljavanje PDF Imprimare E-mail
luni, 19 iulie 2010

Čovjek može na razne načine pomoći prirodi, ali ujedno je može i uništiti. Šuma raste veoma sporo i teško, a u Rumunjskoj ne postoji znak jednakosti između sječe i sađenja drveta.

12.jpg         Dakako, puno više se sječe, bez obzira što određenom drvetu treba najmanje 100 godina da bi dosegao optimalnu debljinu za ekonomsko valorificiranje. U isto vrijeme planovi za pošumljavanje praznih površina postoje uglavnom na papiru, tako da se naša država nalazi na jednom od zadnjih mjesta u Europi što se tiče sađenja šuma.

       Izuzetak od praktike sječenja drveta nauštrb pošumljavanju praznih i napuštenih karaševskih područja zacijelo pravi Marijan Bokšan (Perka) iz Karaševa. On veoma jako voli prirodu i na razne joj načine pokušava pomoći. Ljubav prema prirodi ga je navela da posadi na četirima mjestima u okolici Karaševa velike parcele šume, uglavnom jelu, bagrem i hrast. Nije ga smetala činjenica da takva vrsta posla podrazumijeva veliki trud, jer osim sađenja sadnica, njega mladih šuma implicira čitav niz radova koje valja provoditi u šumama nakon njihova osnivanja pa sve do konačne sječe. Najmanje prvih nekoliko godina, na primjer, mladoj šumi je potrebna njega, košenje oko sadnica da ih trava ne uguši, prolijevanje za vrijeme sušnih ljetnih dana, zaštita od različitih štetočina, obrada i gnojidba tla, zatim zamje-njivanje ošušenih drveta kako bi se šuma popunila. Uz sve to postoji i stalni strah od požara, česte pojave na karaševskom području za vrijeme proljeća, jer u Karaševu još uvijek postoje pojedinci koji pale žbunje, a zatim puštaju požar da se nekontrolirano širi. M. Bokšan je zanemario sve teškoće koje implicira takva vrsta posla i samo je uz pomoć nekoliko prijatelja posadio 6.000 sadnica u Pinetu i na još nekoliko mjesta u Brijegu. Iako država kroz razne programe pomaže ili subvencionira pošumljavanje nacionalne površine, M. Bokšan se nije ni pokušao izboriti za bilo kakvu novčanu potporu koju je eventualno mogao dobiti za sađenje sadnica ili za kasnije održavanje mlade šume.

      

13.jpg         Sadnice su posađene s korijenom, u pravilnom rasporedu, s međusobnim razmakom od 1,5 metra i razmakom između redova od 2 metra jer takav način sađenja, kako nam je objasnio ovaj poduzetni čovjek, omogućuje u budućnosti jednostavnije njegovanje i gospodarenje.

      Novonastale šume će za samo nekoliko godina utjecati na ljepotu karaševskog krajolika i pridodat će maleni udio pročišćavanju onečišćenog zraka. U koncepciji Marjana Bokšana, šuma nije samo objekt proizvodnje drveta za ekonomsku industriju i ostvarivanje nekakvog profita na temelju eksploatacije drvne mase, drvo će ionako valorificirati tek iduće generacije, nego je šuma stanište životinjskog svijeta i pruža zdrav prostor za odmor i rekreaciju. Nekontrolirana sječa drveta za ogrjev ili ekonomsku industriju ima negativan utjecaj na okoliš i živote divljih životinja, koje su potisnute živjeti na sve manjem prostoru, još nam je objasnio ovaj veliki ljubitelj prirode.

     Sve u svemu, pothvat M. Bokšana vrijedan je svake pohvale i može poslužiti kao lijep primjer svima koji žele doprinijeti prirodi i ljepoti karaševskog krajolika. Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >