Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow PROSLAVU VESELJA U KARASEVU ZA VELIKU GOSPU, OBILJEZILO JE NADMETANJE DVIJU MUZICKIH FORMACIJA arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


PROSLAVU VESELJA U KARASEVU ZA VELIKU GOSPU, OBILJEZILO JE NADMETANJE DVIJU MUZICKIH FORMACIJA PDF Imprimare E-mail
miercuri, 22 septembrie 2010

Kirvajsko slavlje jedno je od najočekivanijih veselja u našim karaševskim selima.

1.jpg Počevši s Ravnikom s krajem lipnja mjeseca, kirvajsko se veselje nastavlja u Nermiđu (u srpnju) i Karaševu (u kolovozu), da bi u rujnu mjesecu, na kraju svakoga tjedna, slavili: Jabalče, Klokotič, Vodnik i Lupak. U svim tim selima, već šest godina unazad, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj redovito je iz vlastitog budžeta finansiralo muziku putem lokalnih muzičkih formacija.

     Zašto?!

     U svom programu ZHR nastoji očuvati našu kulturnu baštinu (onoliko, koliko smo naslijedili od naših starih) i naš karaševski identitet. Naše tradicije polako umiru i običaji nam se gube. Ona naša izvorna karaševska muzika, koju su naši stari svirači znali tako slatko odsvirati, skoro da se ne čuje više na nijednom pučkom veselju. „Novokomponovani“ muzički žanrovi su je bez milosti otrgnuli od naših ušiju. Na vidiku je realna opasnost da naša stara muzika opstane jedino u našim sjećanjima. Nažalost, ni ovo s plaćanjem muzike nije toliko efikasno koliko se želi. ZHR sklapa ugovore isključivo s lokalnim muzičkim formacijama u nadi da će na sceni, naši mladi svirači oživjeti, barem za trenutak, duh veselja naših djedova. Međutim, te naše formacije, u novije vrijeme, bez izuzetaka, svoje redove popunjavaju sviračima i pjevačima iz susjedne Srbije. A kad se zasvira postataje jasno da će srpske pjesme količinski nadmašiti sve ostale. Zbog toga se ono naše izvorno čuje sve manje i manje... Al’ se ipak čuje!

2.jpg       Zbog čega su na kirvaju u Karaševu nastupale istodobno dvije formacije na različitim scenama?

       Poslije nekoliko tjedna nakon što ZHR „pogađa“ muziku za kirvaj (Žičku iz Nermiđa) te je najavljuje Karaševcima, grupa od sedamnaest mladih Karaševaka, očito nezadovoljna radi „slabog odabira“ ili drugih razloga, upućuje molbu općini i mjesnome vijeću Karaševo za novčanu potporu kako bi omogućili u istom kirvajskom danu nastup Vere Matović, poznate folk zvijezde Srbije i svog benda. Načelnik općine Karaševo ne prihvaća prijedlog za finansiranje i, budući da je već postojala plaćena muzika za kirvaj, savjetuje grupu neka idu na razgovor kod predsjednika ZHR-a, Milje Radana, ne bi se nekako složili u ime općeg veselja Karaševaka. Međutim, na razgovor nitko ne dolazi, a debelu novčanu svotu od 4000 eura (kako glasine kruže) potrebnih za svirače iz Beograda, mlada grupa počinje skupljati iz sela, od vrata do vrata. Ali se sada stvara konfuzija među žiteljima Karaševa i više od polovice odbijaju platiti, znajući da imaju muziku plaćenu od Zajedništva. Konfuzija obuhvaća i predstavnike ZHR-a, jer su svi detalji oko nastupa muzike na svojoj sceni bili već najavljeni i sređeni. Gdje, kako i kada će nastupati ona druga muzika? Zašto grupa mladih veseljaka s „rafiniranim“ muzičkim ukusima nije zatražila od predsjednika ZHR, u trenutku kad je doznala tko će svirati na kirvaju, neko drugo zajedničko riješenje, nego je čekala sve do zadnjih dana da najavi svoj bolji muzički prijedlog?

     Kako bi se našao odgovor tim pitanjima, ali i mnogim drugim sličnim problemima, općina Karaševo saziva sjednicu dva dana prije kirvaja, kojoj prisustvuju članovi ZHR-a, grupa mještana i tih mladih. Knez, Petar Bogdan, upozorava da ukoliko se grupe ne slože o načinu nastupa njihovih formacija, bit će prisiljen usvojiti jedan prijedlog kakvog on smatra adekvatnim, a to je: dok jedni sviraju (određeno vrijeme), drugi će pauzirati, ili će jedni svirati u prvoj noći, a drugi tek u slijedećoj. S jednim prijedlogom došao je i zastupnik Milja Radan koji preporučuje da folk zvijezda održi jedan koncert od dva sata za vrijeme interetničkog festivala. Prijedlog nije usvojen. Zanimljivo je da za vrijeme sjednice grupa mladih ništa konkretno ne predlaže, ali na kirvajskom danu dobiva podršku općine: mjesto ispred zgrade općine za svoje svirače i struju za pojačala. Sjednica završava bez ikakvog zaključka. Ostaje da knez sam odluči redoslijed događaja. I odlučio je... Prvi dan će svirati muzika iz Beograda, a drugi dan unajmljena muzika iz Nermiđa! Kako je knez tako „nepristrano“ odlučio raspored za svirače – teško je naganjati. Činjenica je da, nakon što saznaje o pravnim zakonskim riješenjima koje Zajedništvo odmah poduzima, knez mijenja nalog i dopušta svima pravo da sviraju kako god požele. I evo nas na samom kirvaju. Orkestar sa scene Zajedništva prvi je zasvirao, ali se nije ni „zagrijao“ kako treba jer su i gosti iz Beograda zasvirali... Onda je bend Todora M. (Žičke) zašutio, kako bi naši gosti neometano nastavili. I to punih sat i pol! Nada je bila da će i beograđani postupati na sličan način. Ali nisu! Nisu prestali ni jedne minute sve do kasno u noć. I tako je stiglo Karaševo, imati dvije muzike...

     Kome je sve to trebalo?

     Nikome! Možda jedina korist od svega ovoga jest da će se ovaj kirvaj više spominjati od nekih drugih „običnih“.

Urednistvo

 
< Precedent   Urmator >