Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Odlukom karaš-severinske županije iz 1998. godine, put Karaševo – Kantar izlazi iz administracije karaševske općine i ulazi pod administraciju karaš-severinskih županijskih vlasti, gdje se i dan-danas nalazi.

        Maleni dio toga puta (ne više od kilometra) prolazi kroz naselje Karaševo i asfaltiran je nedugo nakon pada komunističkog režima, dok ostali dio izlazi iz Karaševa preko Kajća i proteže se nekoliko kilometara kroz karaševske carine sve do spajanja županijskom cestom Ričica – Oravica. Čitav put je degradiran. Oštro kamenje kojim je samo prije nekoliko mjeseci karaševska ,,komanda’’ popunila rupe na asfaltiranoj dionici puta ubrzo je bilo razbacano po čitavom asfaltu, predstavljajući veliku opasnost kako za aute tako i za prolaznike. Neko vrijeme vozači su bili primorani izbjegavati i rupe i ,,komandin’’ kamen. Neposredno prije karaševskog kirvaja ,,komanda’’ je opet zatrpala rupe na glavnom ulaznom putu, stavivši asfaltni otpad, što opet nije adekvatno riješenje. Ona druga dionica puta i dalje čeka neka bolja vremena. To je carina, odnosno glavni karaševski ekonomski put. Neasfaltiran je, napušten, teško prohodan čak i za traktore, kamoli za aute. Slika s nekog drugog vremena. Dokaz ravnodušnosti županije prema građanima Karaševa. Kao da niti ne postoji za županijske vlasti, koje su odgovorne za njegovo žalosno stanje.

         Zadnji službenik koji se zauzimao za naše carinske puteve te organizirao popravak Kajća i Krške, na opće zadovoljstvo Karaševaka, bio je prof. Radan, za vrijeme obavljanja dužnosti karaševskog kneza. Nakon što Profesor preuzima u studenom mjesecu 2000-te godine funkciju zastupnika u Rumunjskom parlamentu, koju i dan-danas obavljuje, slijedeća karaševska administracija napušta brigu oko prekategoriziranog puta na Kantar pod izgovorom da je to zapravo županijski put, a Županija je obvezna planirati, graditi, rekonstruirati i održavati sve puteve kojima upravlja, pa tako i ovoga karaševskog.

         U proteklih 12. godina više je bilo govora i obećanja o ovom našem putu, nego što se na njemu konkretno radilo (istovarilo se nekoliko hrpa materijala). Dr. Sorin Frunzăverde dolazi 2005. godine na poziv Zajedništva u Karaševo, u staro sjedište ZHR-a iz Doma kulture, i preuzima u svojstvu predsjednika karaš-severinskog županijskog vijeća obvezu popravka i moderniziranja puta Karaševo – Kantar u legislaciji 2004.-2008. godine. Osim zastupnika Milje Radana, na sastanku s visokim uglednikom bili su još prisutni i Petar Bogdan, u svojstvu karaševskog načelnika, Mikola Gera, dopredsjednik Zajedništva i još nekoliko članova Koordinacijskog odbora ZHR-a. Mada je rok za popravak puta odavno istekao, svi sudionici sastanka, a zajedno s njima i stanovnici Karaševa, još uvijek čekaju da predsjednik županije održi svoje obećanje.

        Za vrijeme svibanjske kampanje za mjesne izbore iz 2008. godine, gosp. Frunzăverde dolazi u Karaševo u elektoralne svrhe i sa stepenica zgrade općine obavještava narod da on ispunjava svoja obećanja, a mještani bi se u tu istinu trebali uvjeriti u sljedećih nekoliko dana. Budući da je svoju tvrdnju potkrijepio radovima koji su u to doba započeli na ulaznom putu u Karaševo, narod je bio sklon vjerovati da je konačno došao red i popravljanju karaševskog puta. Međutim, radovi su zaustavljeni neposredno nakon izbora, ili nakon što je bilo zatrpano nekoliko povećih rupa.

       Izbori za Rumunjski parlament održani su pola godine kasnije, 30. studenog 2008. godine. Predsjednik županijskog vijeća predstavlja u Karaševu, u sklopu elektoralne kampanje, dvojicu PDL-ovih kandidata, jednog za senatora, drugog za deputata. I opet dodiruje problem puta Karaševo – Kantar. Ovaj put gosp. Frunzăverde naglašava kako zna da ima jedan „dug” prema Karaševcima, a to je već famozni put Karaševo – Kantar, no teški strojevi koji su tih dana bili prebačeni u Karaševo bi trebali uvjeriti i najveće karaševske pesimiste da će ovoga puta ipak biti provedeno u djelo davno zadano obećanje predsjednika karaš-severinskog vijeća.

         Nalazimo se u 2010. godini, rupe na asfaltiranoj dionici otežavaju vožnju i uništavaju automobile, a potpuno uništena i neasfaltirana dionica županijske ceste Karaševo – Kantar i dalje čeka intervenciju teških strojeva. Nije da se ništa nije poduzelo od kraja 2008. godine, odnosno od zadnjeg službenog dolaska gosp. Frunzăverdea u Karaševo. Dakako, na papiru. Za vrijeme susreta sa sedmočlanom delegacijom ZHR-a iz lipnja 2009. godine, predsjednik županije je usmeno potvrdio da će u potpunosti podržati realizaciju ekonomskih, društvenih i socijalnih prioriteta hrvatske zajednice iz županije Karaš-Severin. Što se tiče ceste Karaševo-Kantar, predsjednik je županije bio veoma lapidaran u okviru sastanka: izrada projekta će se realizirati tijekom godine, a radovi će započeti početkom sljedeće godine. Samo nekoliko dana nakon tog sastanka u Karaševo dolazi gosp. Valentin Rusu, zastupnik PDL-a u Rumunjskom parlamentu. Prilikom obraćanja stanovnicima Karaševa okupljenim u središtu sela nakon završetka nedjelnje Svete mise, ovaj samoproglašeni prijatelj Karaševaca informira mještane da će u veoma kratkom vremenskom roku započeti popravak karaševskog ulaznog puta, najprije jednom ,,plombom’’, a zatim će se staviti i ,,tratament termic”. Neznajući točno zadnji datum kojega je gosp Frunzăverde odredio za rehabilitaciju ceste „Karaševo – Kantar”(početak sljedeće godine), gosp. Rusu je opovrgnuo predsjednika karaš-severinskog županijskog vijeća, pomaknuvši datum početka radova: „...hoću vam reći da će također u sljedećem tjednu, najkasnije za dva tjedna, Udruga za puteve intervenirati da popravi taj put” (Karaševo-Kantar). Nakon što se izjasnio o problematici karaševskog puta i stupnju brzine njegova popravka, zastupnik Rusu je još držao obećati kako će periodično dolaziti u Karaševo, s ciljem pronalaska poteškoća s kojima se suočavaju mještani i općina. Međutim, Udruga za puteve nije ni do danas intervenirala da popravi taj put, isto kao što se ni gosp. Rusu nije pojavio u Karaševu u zadnjoj godini dana,

         Zadnji u nizu onih koji su sa stepenica općine probudili Karaševcima nade u popravak puta bio je Ðuređ Kurjak, poznatiji kao „Ðusi”. Obrativši se Karaševcima u vezi jedne problematike koja ne pravi objekt ovoga članka, Ðusi je usput dotaknuo i problem puta, preciziravši tek da će ga PDL napraviti, a ne ZHR, no samo u slučaju u kojemu bi put bio nekada doista napravljen. Oprezniji, dakle, od Frunzăverdea i Rusua, Ðusi nije naveo i datum početka radova.

         P.S. Kada je na zadnoj sjednici karaševskog općinskog vijeća jedan PDL-ovski vijećnik upozorio načelnika Petra Bogdana da ne može bilo tko uzeti mikrofon i govoriti na-rodu sa stepenica karaševske općine, ja sam odmah pomislio da karaševski mjesni izabranik već taksira Ðusija zbog toga što je neovlašteno angažirao PDL i govorio u ime te stranke. Samo nekoliko trenutaka kasnije, međutim, doznao sam da se naš mjesni izabranik odnosio na prof. Radana, zastupnika hrvatske zajednice u Rumunjskom parlamentu.

Ivan Dobra