Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Više od polovice apsolvenata srednjih škola u Rumunjskoj nije položio ovogodišnju državnu maturu, što je najlošiji rezultat zabilježen u zadnjih dvadeset godina.

        U većini županija zabilježeni su lošiji rezultati u odnosu na prošlu godinu. Ukoliko 2009. godine ispite državne mature polaže na razini čitave države 79,95% kandidata, a godinu dana kasnije 67,4%, ove godine je procent uspješnosti opao na katastrofalnih 44,47%. U dvadesetak gimnazija, na primjer, nijedan učenik nije položio ispit. Najveće nedosljednosti zabilježene su u županiji Mehedinci gdje je 2009. godine uspješno položilo maturu 98,19% kandidata dok ove godine tek 27,5% i u Karaš-severinskoj županiji s 91% uspješnosti 2009. godine i 24,82% uspješnosti ove godine.        

        Najbolji rezultati na ovogodišnjoj državnoj maturi postigli su učenici iz županije Suceava sa 65,03% uspješnosti, zatim učenici iz županije Harghita sa 64,03% uspješnosti te učenici iz Constanţe s 57,6% uspješnosti. Slučajno ili ne, upravo u gore navedenim županijama školski inspektorati nisu stigli, zbog nedostatka novaca, montirati nadzorne kamere u ispitne učionice, mada su uvjeti pod kojima se polaže završni ispit trebali biti isti za sve učenike. Isti uvjeti omogućuju objektivniju i nepristraniju provjeru znanja, vještina i sposobnosti koje je svaki pojedini kandidat stekao za vrijeme osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Pod istim ispitnim u-vjetima dobiva se usporedna ocjena svih pristupnika državnoj mature, čime se omogućuje pravedan pristup nastavku školovanja ili pak zapošljavanju.

        Prof. Laura Hacman, glasnogovornik Školskog Inspektorata Suceava, mišljenja je da odsutnost nadzornih kamera u ispitnim učionicama iz županije Suceava nije nikako utjecala na točnost ocjene tamošnjih kandidata. “ Netko je ionako morao biti prvi, to nikako ne znači da je prepisivao na ispitu ili da je lopov. Mislim da su naši profesori dobro nadgledali učenike i nije se moglo prepisivati”, izjavila je inspektorica Laura Hacman.

        Kada ne bi imali pred sobom rezultate kandidata u županijama gdje su postojale video-kamere i pojačane mjere osiguranja, i mi bismo vjerovali, poput gospođe Hacman, da su učenici iz Suceave izuzetno dobro pripremljeni i tamošnje ocjene veoma korektne. Štoviše, isto bismo mislili i za kandidate iz Harghite i Constance, koji su zauzeli drugo, odnosno treće mjesto na obaveznom ispitu s kraja srednjoškolskog obrazovanja.

        Ovogodišnju državnu maturu nisu uspjeli položiti i oni učenici koji su jedino znali da nemaju pojma o ispitu, kako se to događalo u proteklih godina. U našoj, Karaš – severinskoj županiji, uspjeh iz 2009. godine postao je slatka uspomena. Nadzorne su kamere učinile svoje. 127 ispitnih radova iz rumunjskog jezika i književnosti poništeno je u dvjema gimnazijama iz Karansebeša jer se uspostavilo da su radovi bili identični, a pretpostavljali su inače veliku dozu originalnosti.

        Razina znanja ovogodišnjih apsolvenata Dvojezične hrvatsko-rumunjske gimnazije u Karaševu poražavajuća je, bar su tako pokazale ocjene dobivene na ispitu državne mature. Od osam kandidata iz karaševske škole tek je Vasilin – Marius Munteanu položio državnu maturu. Nijedan drugi kandidat nije dobio prolazne ocjene na svim predmetima. Interesantno je da su svi naši kandidati položili s relativno visokim ocjenama ispit iz Hrvatskog jezika i književnosti ( prošle godine ispit iz Hrvatskog jezika i književnosti položio je s čistom desetkom i jedan apsolvent naše dvojezične gimnazije koji nije uopće znao ni karaševski idiom ni hrvatski književni jezik!), a razočarajuća je činjenica što, osim spomenutog Mariusa Munteanua, nijedan naš drugi kandidat nije dobio prolaznu ocjenu na matematici. Štoviše, najveća ocjena na tom ispitu bila je 1,2 u sustavu ocjenjivanja od jedan do deset, s time što se jedan bod dobiva službeno! Tko je kriv za ovakav neuspjeh učenika Dvojezične gimnazije? Dakako, krivca ne treba tražiti na jednom mjestu ili u video kamerama. Jedan od krivaca je svakako profesor matematike jer razvijanje interesa učenika za pojedini nastavni predmet uvelike ovisi o stavu nastavnika prema predmetu koji predaje. Loš nastavnik može napraviti matematiku tešku, dosadnu i nerazumljivu. Ne može naći opravdanje u izgovoru da učenici nisu zainteresirani za matematiku i ništa ne uče jer je to loš alibi za osobni nerad.

Ivan Dobra