Arhiva articole Hrvatska grancica Teme religioase |
SRPANJ – MJESEC ZETVE I „NARODNIH SVETACA“ |
vineri, 19 august 2011 | |
U Karaševaca prva su dva dana namijenjena Gospi od Čiklove, kojoj hodočastimo već dugih godina. Nekada su svi oni koji su mogli hodati pješice dva dana išli u Mariju Čiklovu. Jedno je vrijeme bilo nešto manje hodočasnika, no posljednjih godina, hvala Bogu, broj onih koji pješice idu Gospi od Čiklove, opet je porastao, pogotovo među mladima. Ovo je mjesec žetve, kada se vrši žito, kako mi Karaševci kažemo. Nekada se to radilo pomoću srpa, a danas pomoću vršilice (kombajne), iako dosta malo, jer se nažalost više žito ne sije. No ovaj je mjesec po još nećemu prepoznatljiv u nas. Obiluje svecima, pa tako unatoč tome da smo u sredini ljeta i posla na polju ima jako puno, ipak je dosta dana neradnih jer se štuju narodni sveci. A neradni su jer se tako od davnine čuva. Odlučili smo ih ovdje nazvati narodnim svecima, jer se oni štuju među narodom, pukom. Od naših smo baka i djedova to zapamtili, pa se to sve do današnjih dana tako čuva. Iako, moramo priznati, nije nam baš uvijek jasno zašto se tih dana ne smije raditi. Pogledamo li u kalendar vidjet ćemo da spomen tih svetaca nije označen crvenom bojom, znači nije zapovijedani blagdan, no unatoč tome ukorijenjeno je vjerovanje da tih dana ne smije se raditi. Vidjet ćemo i zbog čega se ne smije, odnosno upitali smo naše starije članove obitelji. Prvi je Sveti Ilija prorok, 20 srpnja. Taj dan se strogo čuva zbog grmljavine, oluje i vatre. Ne smije se kupiti sijeno, ne smije se raditi oko kuće ništa, znači nikakve ozbiljne radove. I danas nam naši stari pričaju što se događalo onima koji taj blagdan nisu čuvali, ponajčešće bi im izgorio koji plast sijena. Nakon Svetog Ilije, 22. srpnja je Marija Magdalena, i tog se dana također ne radi, isto zbog grmljavine i oluje. Slijedi sveti Jakov, 25. srpnja, pa Sveta Ana i Sveti Joakim, 26. srpnja, roditelji Blažene Djevice Marije, kirvaj u Nermiđu. Također se na polju ne smije raditi, i također zbog grmljavine i oluje. Istoga tjedna, 29. srpnja je sveta Marta, pa se u crkvama slavi misa za sve Marte iz naših sela, no taj dan je radni. Možemo slobodno zaključiti da se svi ti dani, odnosno sveci čuvaju kao svojevrsna zaštita od grmljavine i oluje. Jasno, stav Crkve je nešto drugačiji. No kako uvjeriti narod da se može raditi i da crkva ne propisuje te dane kao neradne? Kako god bilo, sigurno su ti neradni dani u davnini dobrodošli nakon napornih svakodnevnih poljskih radova. A kad se čovjek sam nađe u polju i kada počne grmiti i sijevati, nikome nije svejedno pa je onda bolje čuvati ono o čemu su nam naši stari govorili. Ima puno toga što narod, puk, čuva i u što vjeruje, i što jasno nije u skladu s onim što crkva propisuje, no i to je dio naše starine i povijesti. Stoga bi bilo bolje to proučiti da bismo bolje razumjeli i ne samo olako osuđivali kao zastarjelo i beznačajno. Maria Laţchici |
< Precedent | Urmator > |
---|