Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow KIRVAJ U KARASEVU arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


KIRVAJ U KARASEVU PDF Imprimare E-mail
luni, 12 septembrie 2011

Kirvaj u Karaševu proslavljen je 15. kolovoza, na dan kada je posvećena naša crkva i kada katolička crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

1.jpg      Poslije Isusova uzašašća, Majka Božja je živjela na zemlji još 25 godina, provodeći život u mo­litvi, poticajući apostole i prvu kršćansku zajednicu na ustrajnost, strpljivost i odanost u vjeri u Krista koji ih čeka na nebu. Prije odlaska u nebo, Marija je još jednom željela vi­djeti svoje apostole pa su se tako, kod njezinog smrtnog kreveta, okupili svi apostoli, osim svetog Tome. On je sti­gao tri dana kasnije i zaželio je vidjeti Majku Božju barem mrtvu u grobu. Tada su otvorili grob, ali u grobu nisu našli Marijino tijelo, nego su osjetili miris njezinih haljina i čuli anđeosko pjevanje, kako je Blažena Djevica Marija uznesena na nebo s dušom i tijelom. Nakon što je Isusova maj­ka blaženo preminula i završila to ovozemaljskog života, smrt nad njom nije imao onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih običnih smrtnika. Smrt kao rođendan za vječni život, uznese­nje na nebo, dušom i tijelom, za nas i naše spasenje!

2.jpg     Središnji događaj karašev­skog kirvaja bila je svečana misa koju je s početkom od 12,00 predvodio vlč. Marijan Tjinkul u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na svetu misu. Vjernici za vrijeme svete mise doživljavaju učvršćenje svoje vjere i nalaze utjehu u vjeri. Ovaj je dan smatran posebnim, molitve koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj. Uz lupačkog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano prisustvom mno­gobrojnih vjernika, kako domaćih tako i onih pristiglih iz drugih krajeva. Pripreme za jednog od najvećih kirvaja iz okolice trajale su nekoliko dana. Po ustaljenom običa­ju, mještani su nekoliko dana prije kirvaja pristupili uređenju kuća i oko­liša, pekli kolače i kuhali tradicionalna jela kako bi potencijalni gosti bili što bolje dočekani. Na opću radost djece, neposredno prije kirvaja stigao je u Karaševo i ringišpir, koji je narednih dana bio jako dobro posjećen, unatoč paprenim cijenama. I karaševska komanda je uoči kirvaja površno po­punila rupe na našem ulaznom putu ostavivši gostima dojam da je put uredno brinut tijekom cijele godine. (Nakon kirvaja rupe su se opet počele javljati, a isto se dogodilo i prije par mjeseci, nakon što je rupe zatrpala županija; najadekvatnije rješenje za naše mnogobrojne rupe bilo bi jedna plomba, a zatim i jedan „tratament termic“, kako je to ocjenio prije ne­koliko godine gosp. Rusu, zastupnik PDL).

  1a.jpg    Karaševska komanda je pripreme za ovogodišnji kirvaj ali i za naredne kirvaje u Karaševu započela prije otprilike pola godine, na sjednici karaševskih vijećnika iz 07.03.2011. Tada su naši mjesni izabranici odobrili projekt odlu­ke glede organiziranja i odvijanja kulturno-umjetničkih manife­stacija nazvanih Dani općine Karaševo i Kirvaj naselja Karaše­vo, manifestacije koje će komanda i mjesno vijeće organizirati 15. i 16. kolovoza svake godine s novcima iz mjesnog budžeta, donacija i sponzorsta­va. Neizvjesno je da li će komanda novčano podržati i kirvaj u Jabalču, ako je već Nermiđ pustila da se snađe kako može, jer i to selo administra­tivno pripada općini Karaševo. Desetak dana prije karaševskog kirvaja, u sjedištu Zajedništva Hr­vata sastalo se rukovodstvo Mjesne organizacije ZHR-a iz Karaševa i predstavnici Mjesnog vijeća naše op­ćine u svrhu pronalaska adekvatnog rješenja za organiziranje „Kirvajskog veselja u Karaševu“. Nakon početnih burnih rasprava o različitim proble­mima, kada su svi govorili i nitko nije slušao, delegacije su napokon došle do zajedničkog zaključka. Atmosfe­ra se razvedrila, a lansirane su čak i međusobne pohvale. Dogovoreno je da će na otvorenoj sceni u Karaševu naizmjenično svirati dvije formacije, od 20,00 do 22,00 formacija koju plaća komanda, od 22,00 do 24,00 formacija koju plaća Zajedništvo itd. Predstavnici Zajedništva su Konven­ciju potpisali odmah, a predstavnici Mjesnog vijeća su obećali da će je potpisati u ponjedjeljak. Zašto su u međuvremenu pregazili sporazum i nisu više htjeli potpisati konvenciju, ne bismo mogli odgovoriti. Zašto to­liko nastoje da plaćaju srpske forma­cije s novcima karaševskih poreznih obveznika, opet je teško odgovoriti.

     Sve u svemu, na kirvaju u Karaševu svirala je jedna formacija iz susjedne Srbije s čijom vrstom muzike većina Karaševaka i nema baš previše afiniteta. Uostalom, nez­grapno se plesalo na muzici koju je servirao Mjesno vijeće, - karaševski tradicionalni danac na ritmovima srpskih kola.

     Karaševska izvorna glazba sve je više potisnuta u pozadinu pred osvajačkim muzičkim trendovima iz susjedne Srbije, a mnoštvo Karaševa­ka, naročito stariji naraštaji, lišeno je tradicionalnog veselja i zabavljalo se na obližnim terasama uz hladno pivo i ćevapčiće.

Ivan Dobra

 
< Precedent   Urmator >