Arhiva članaka Hrvatska grancica Nase istine Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova |
KIRVAJ U KARASEVU |
Monday, 12 September 2011 | |
Poslije Isusova uzašašća, Majka Božja je živjela na zemlji još 25 godina, provodeći život u molitvi, poticajući apostole i prvu kršćansku zajednicu na ustrajnost, strpljivost i odanost u vjeri u Krista koji ih čeka na nebu. Prije odlaska u nebo, Marija je još jednom željela vidjeti svoje apostole pa su se tako, kod njezinog smrtnog kreveta, okupili svi apostoli, osim svetog Tome. On je stigao tri dana kasnije i zaželio je vidjeti Majku Božju barem mrtvu u grobu. Tada su otvorili grob, ali u grobu nisu našli Marijino tijelo, nego su osjetili miris njezinih haljina i čuli anđeosko pjevanje, kako je Blažena Djevica Marija uznesena na nebo s dušom i tijelom. Nakon što je Isusova majka blaženo preminula i završila to ovozemaljskog života, smrt nad njom nije imao onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih običnih smrtnika. Smrt kao rođendan za vječni život, uznesenje na nebo, dušom i tijelom, za nas i naše spasenje! Središnji događaj karaševskog kirvaja bila je svečana misa koju je s početkom od 12,00 predvodio vlč. Marijan Tjinkul u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na svetu misu. Vjernici za vrijeme svete mise doživljavaju učvršćenje svoje vjere i nalaze utjehu u vjeri. Ovaj je dan smatran posebnim, molitve koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj. Uz lupačkog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano prisustvom mnogobrojnih vjernika, kako domaćih tako i onih pristiglih iz drugih krajeva. Pripreme za jednog od najvećih kirvaja iz okolice trajale su nekoliko dana. Po ustaljenom običaju, mještani su nekoliko dana prije kirvaja pristupili uređenju kuća i okoliša, pekli kolače i kuhali tradicionalna jela kako bi potencijalni gosti bili što bolje dočekani. Na opću radost djece, neposredno prije kirvaja stigao je u Karaševo i ringišpir, koji je narednih dana bio jako dobro posjećen, unatoč paprenim cijenama. I karaševska komanda je uoči kirvaja površno popunila rupe na našem ulaznom putu ostavivši gostima dojam da je put uredno brinut tijekom cijele godine. (Nakon kirvaja rupe su se opet počele javljati, a isto se dogodilo i prije par mjeseci, nakon što je rupe zatrpala županija; najadekvatnije rješenje za naše mnogobrojne rupe bilo bi jedna plomba, a zatim i jedan „tratament termic“, kako je to ocjenio prije nekoliko godine gosp. Rusu, zastupnik PDL). Karaševska komanda je pripreme za ovogodišnji kirvaj ali i za naredne kirvaje u Karaševu započela prije otprilike pola godine, na sjednici karaševskih vijećnika iz 07.03.2011. Tada su naši mjesni izabranici odobrili projekt odluke glede organiziranja i odvijanja kulturno-umjetničkih manifestacija nazvanih Dani općine Karaševo i Kirvaj naselja Karaševo, manifestacije koje će komanda i mjesno vijeće organizirati 15. i 16. kolovoza svake godine s novcima iz mjesnog budžeta, donacija i sponzorstava. Neizvjesno je da li će komanda novčano podržati i kirvaj u Jabalču, ako je već Nermiđ pustila da se snađe kako može, jer i to selo administrativno pripada općini Karaševo. Desetak dana prije karaševskog kirvaja, u sjedištu Zajedništva Hrvata sastalo se rukovodstvo Mjesne organizacije ZHR-a iz Karaševa i predstavnici Mjesnog vijeća naše općine u svrhu pronalaska adekvatnog rješenja za organiziranje „Kirvajskog veselja u Karaševu“. Nakon početnih burnih rasprava o različitim problemima, kada su svi govorili i nitko nije slušao, delegacije su napokon došle do zajedničkog zaključka. Atmosfera se razvedrila, a lansirane su čak i međusobne pohvale. Dogovoreno je da će na otvorenoj sceni u Karaševu naizmjenično svirati dvije formacije, od 20,00 do 22,00 formacija koju plaća komanda, od 22,00 do 24,00 formacija koju plaća Zajedništvo itd. Predstavnici Zajedništva su Konvenciju potpisali odmah, a predstavnici Mjesnog vijeća su obećali da će je potpisati u ponjedjeljak. Zašto su u međuvremenu pregazili sporazum i nisu više htjeli potpisati konvenciju, ne bismo mogli odgovoriti. Zašto toliko nastoje da plaćaju srpske formacije s novcima karaševskih poreznih obveznika, opet je teško odgovoriti. Sve u svemu, na kirvaju u Karaševu svirala je jedna formacija iz susjedne Srbije s čijom vrstom muzike većina Karaševaka i nema baš previše afiniteta. Uostalom, nezgrapno se plesalo na muzici koju je servirao Mjesno vijeće, - karaševski tradicionalni danac na ritmovima srpskih kola. Karaševska izvorna glazba sve je više potisnuta u pozadinu pred osvajačkim muzičkim trendovima iz susjedne Srbije, a mnoštvo Karaševaka, naročito stariji naraštaji, lišeno je tradicionalnog veselja i zabavljalo se na obližnim terasama uz hladno pivo i ćevapčiće. Ivan Dobra |
« Prethodna | Slijedeća » |
---|