Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Jedan od najočekivanijih događaja ove godine za našu hrvatsku zajednicu bio je posjet novoimenovane veleposlanice Republike Hrvatske našim krajevima.

     Njezina Ekscelencija, Andrea Gustović-Ercegovac, željela je da ovom prilikom bude u što bližem dodiru s našom zajednicom te da kroz razgovor s ljudima osjeti puls i vibracije najstarije hrvatske dijaspore. Tijekom posjete, veleposlanica je upoznala široki krug ljudi koji aktiviraju na kulturnim, obrazovnim i vjerskim područjima. U Središnjem sjedištu Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, izaslaničku delegaciju dočekali su mladenci u karaševskoj tradicionalnoj nošnji, a u amfiteatru, predstavnici karaševskih Hrvata iz općina Karaševo i Lupak, poželjeli su im dobrodošlicu.

     „Presretan sam i veliko mi je zadovoljstvo da vam predstavim novu našu veleposlanicu, gospođu Ercegovac, koja je peta po redu i sigurno naša stalna nada da nam veleposlanstvo bude velika pouzdanost, da preko njega čuvamo i održavamo stalne veze koje smo počeli još od 1991. godine. Ovo je jedan od važnih i velikih trenutaka u povijesti Zajedništva i naše hrvatske zajednice, jer od ove prilike mi dobivamo novu nadu, uvjerenje da ćemo i uz pomoć matične zemlje ići dalje i očuvati svoje korijene“– rekao je predsjednik ZHR-a, Milja Radan.      „Gospodine Predsjedniče, drago mi je i čast mi je da sam ovdje s vama. Vidim ovdje toliko Hrvata, da je velika dvorana gotovo pretjesna. Osobito mi je drago da vas vidim u ovakvom velikom broju. Već smo posjetili nekoliko škola i osobito nam je zadovoljstvo da vidimo da se hrvatski jezik uči od malih nogu, ali ono što nas impresionira je da ste toliko stoljeća uspjeli sačuvati hrvatski jezik uz pomoć učitelja, uz pomoć svećenstva, uz pomoć roditelja, baka, djedova. Mi u Hrvatskoj, u Ministarstvu, kažemo da Hrvati u Rumunjskoj su izuzetak. Oni su primjer jer su najstarija hrvatska manjina, iako ja ne vidim da imate bradu, ali imate puno povijesti. Mi smo danas razgovarali da imate jedan mali kromozom u obliku slova H koji vas drži i koji vas je očuvao sve ove godine. Pripremajući se za ovu časnu dužnost u Hrvatskoj, jedan od prioriteta koji sam tada postavila za svoj rad je očuvanje hrvatskog jezika i očuvanje hrvatske kulture u Rumunjskoj. Taj je prioritet svakako odobrio Hrvatski Sabor i vjerujte da Hrvatska država se puno brine za Hrvate u inozemstvu, ali planovi su da se brine i više.“

     U nastavku svog diskurza, gospođa veleposlanica informirala je slušateljstvo o stanju pregovora između Republike Hrvatske i Europske Unije.

      „Vi znate da je Hrvatska završila svoje dugogodišnje pregovore s Europskom Unijom. Potpisujemo idući mjesec i čekamo onda da u svakoj od 27 zemalja, svaki Parlament kaže: želimo Hrvatsku u Europsku Uniju! Isto tako očekujemo da u proljeće, Rumunjski Parlament kaže DA! – želimo Hrvatsku u Europsku Uniju! Zapravo od idućeg mjeseca, kada ćemo potpisati ugovor u tom pristupanju, odnosi između Hrvatske i Rumunjske ulaze u jednu sasvim novu fazu.“

     Pri kraju, Njezina je Ekscelencija najavila da se očekuje službeni posjet predsjednika Ivo Josipovića, Rumunjskoj.

     „Jedan od važnih događaja koji nam predstoji u našim bilateralnim odnosima je da očekujemo dolazak predsjednika Hrvatske u Rumunjsku. Vjerujemo da će se to dogoditi negdje na proljeće iduće godine, a kao što znate, jedna od važnih tema su Hrvati u Rumunjskoj. I na tome ćemo puno raditi sa Zajedništvom, sa svakim od vas: s učiteljem, i s profesorom, i sa svećenikom i s predstavnikom kulturnog društva i sa zajednicom“

     Završnu je riječ imao načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu, gospodin Petar Barišić.

     „Moja domena rada je briga za Hrvate izvan Hrvatske. Republika Hrvatska je usvojila strategiju odnosa R. Hrvatske s Hrvatima izvan R. Hrvatske i temeljem te strategije donešen je i zakon, a to je jedna potpuna nova platforma, jedna nova vizija odnosa prema Hrvatima izvan Hrvatske. Konceptualno, složena je na način da se jačaju i štite prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačaju njihove zajednice. Hrvatski Sabor je donio zakon, ja vas upućujem da ga pogledate, pa onda će se i vama otvoriti vizije šta sve možete tražiti od Hrvatske. Ono što je najbitnije na početku za Hrvate jest učenje hrvatskog jezika i kulture. Mi vam otvaramo mogućnost da svoju djecu šaljete na besplatno učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj, dva semestra na Filozofskom fakultetu. Ja sam impresioniran vašim stanjem, vašom duhovnom snagom, vidim da je to jaka zajednica, sve je to ustrojeno na visokoj razini, vidim da su tu svi segmenti društva spojeni.“

    U čast naših gostiju, ansambl Karaševska zora pripremila je kratki folklorni moment koji je obuhvatio jednu staru karaševsku popjevku i kratku izvedbu naših tradicionalnih plesova.

     Posebni interes delegacije izaslanstva sačinjavalo je školstvo i očuvanje hrvatskog jezika. Ovo je bila izuzetna prilika za novog ambasadora da procjeni u kakvim se uvjetima školuju naši učenici. Obišle su se sve škole i vrtići u svim selima u kojima je koncentrirana hrvatska manjina. Riječ je o Jabalču, Karaševu, Nermiđu, Klokotiču, Ravniku, Vodniku i Lupaku. Iako je izgled većina posjećenih škola i njihovo materijalno stanje bilo zadovoljavajuće za odvijanje nastavnog procesa, nastavnici su ipak skrenuli pažnju našim gostima na opasnost koja prijeti hrvatskom jeziku. Strah od mogućnosti da u skoroj budućnosti ne bude više hrvatskog jezika u nastavi, povećao se nakon što je ukinut gimnazijalni ciklus Osnonvne škole Ravnik. Za uvođenje dvojezičnog sustava u ovoj školi, Zajedništvo Hrvata vodio je pregovore s rumunjskim Ministarstvom Prosvjete počevši od 2003. godine. Na sve zahtjeve spomenute ustanove nije se od tada dobio nikakav odgovor, a na samom početku ove školske godine donešena je odluka o premještenju ovog ciklusa u Osnovnu školu Lupak.

          Koordinator Osnovne škole Klokotič, Marijan B. Lukačela, kojeg su nastavnici zadužili govoriti u njihovo ime, izložio je veleposlanici način na koji nastavnici vide kontinuitet hrvatskog jezika u rumunjskim školama. „ O zatvaranju škola zna se već - pisalo se i u Hrvatskoj grančici, a i u rumunjskum novinama. Mi smo, na osnovi popisa roditelja, pokušali u bezbroj navrata zatražiti odvijanje nastave na hrvatskom jeziku, ali nismo dobili nikakvi odgovor nadležnih ustanova. Pokušali smo napraviti neki kompromis i zatražiti barem određeni broj predmeta na hrvatskom jeziku (kao glazba, biologija itd.) da bi dobili status dvojezičnog predavanja, ali su nas i tada odbili. Evo, sada su čak zatvorili jednu školu. Bojim se da ne bude ovo početak kraja za hrvatski jezik u našim školama.“

    U svom obilasku, delegacija nije zaboravila crkvu. Katolička je crkva odigrala presudnu ulogu u očuvanju identiteta i obrani od asimilacije naše zajednice. U prekrasnoj crkvi Marijina Uznesenja iz Karaševa goste je dočekao župnik Ðuređ Katić i kapelan Ðuređ Patašan. Veleposlanici je darovana katrunca i torba, dio naše tradicionalne karaševske nošnje i jedna ispletena krunica.

    U Klokotiču, uvažene goste primio je župnik Petar Dobra. Na ulazu najveće katoličke crkve iz Karaš-severinske županije dočekali su i poželjeli dobrodošlicu nekoliko članova Kulturno umjetničkog društva „Klokotič“. Nakon što je župnik ispripovjedao kako je izgrađena crkva i radi čega se u Klokotiču slavi dva puta kirvaj u godini, mladi su otpjevali „na gorama“ jednu lijepu crkvenu pjesmu. Posjeta našoj zajednici završila je u modernoj lupačkoj crkvi, gdje je župnik Marijan Tjinkul održao Svetu misu u čast naših uvaženih gostiju. Na kraju Svete mise Njezina Ekscelencija oprostila se od naše zajednice dirljivim govorom: „Draga djeco, dragi roditelji, bake i djedovi, posebna mi je čast i zadovoljstvo da sam mogla doći ovdje u vašu zajednicu. To je jedna od dužnosti, ali jedna vrlo radosna dužnost. Mi smo ovdje od cjeloga dana – došli smo vidjeti kako žive Hrvati u Rumunjskoj – za početak upoznati se sa zajednicom, s ljudima, s njihovim načinom života, s jezikom. Ono što smo vidjeli bili su vrlo predajni žitelji.

    Posjetili smo škole, crkve, urede i ono što smo našli je redom bilo: marljivi učenici, predani učitelji, djeca koja krasno govore hrvatski. Ostali smo dirnuti, impresionirani od onoga što smo vidjeli. R. Hvatska puno brine za Hrvate izvan domovine. Mi naročitu pažnju posvećujemo učiteljima, svećenstvu, vjeri, udrugama, pa i mnogim medijama koji prenose hrvatsku riječ, hrvatsku kulturu. Ono što ste vi pokazali, ono što ste vi očuvali, od velike je važnosti. Kada vas čovjek gleda, kao da vidi palmu, koja je uspravna, visoka, krasno raste, koja ima jako duboke korijene, da više nikada ne pada. Hvala vam lijepo svima na lijepom gostoprimstvu, na srcima koje ste odvojili za nas, a vjerujte, da puno hrvatska srca u domovini kucaju za vas!“

Daniel Lucacela