Home arrow Hrvatska grancica arrow Anchete jurnalistice arrow RAZGOVOR S NOVIM KNEZAM OPCINE KARASEVO arrow Hrvatska grancica arrow Anchete ziaristice 
Arhiva articole Hrvatska grancica Anchete ziaristice

RAZGOVOR S NOVIM KNEZAM OPCINE KARASEVO PDF Imprimare E-mail
miercuri, 11 iulie 2012

     Gospodar profesor, vi ste prošli i kroz četvrto sito i ste ponovo bili izabran za kneza, zajedno s četiri konsilijera Zajedništva Hrvata. Jeste li vi zadovoljni s rezultatima na izborima?

     Ne baš, očekival sam drugi rezultat, ali elektorat je elektorat, on ti uvijek daje onoliko koliko smatra za shodno. I smatral je za shodno da me dovede do tako uskog rezultata, a to su 13 glasa više. I ja da sam u situaciji bivšeg kneza bi rekal, da sam to mogal i ja da dobijem ti 13 glasa, ali nesam i padam, a on ostaje s 13 glasa.

     U prvu nedelju nakon biranja, vi se neste obratili luđam ispred ko-mande i ako su mnogi očekivali da čuju govor pobjednika na izborima.

     Da, zaista nesam mogal da se obratim ispred komande u svojstvu kneza dok nesam dobil mandat ili takozvanu proveridbu mandata, to jest validaciju. Onoliko koliko nemam dozvolu da govorim u ime zvanja, ne dobro da govorim, jer to znači abuzivno preuzimanje zvanja, to znači gaženje bivšega, to bi značilo da on treba da se potegli, ali on je ostal i nadalje u funkciji do jučerašnjeg dana, do 26.06. 2012., kada se službeno potvrdilo da Milja Radan postaje knez i da Petar Bogdan predaje knežiju.

     Da li je trebalo da Petar Bogdan javi luđam, jer oni su bili zbunje-ni, nesu razumeli zašto im se obraća stari knez, a ne novoizabrani?

     Da, on je mogal da javi. Ja nesam htel da dođem priko njega. Ako sam govoril prije, iza njega, to je bilo samo zbog toga što ZHR je imalo neke probleme da reši i ne mogal priko njega, a on ne više prihvaćal da predstavlja Zajedništvo tamo. Onda smo morali mi da se predstavljamo sami i one probleme koje smo imali da rešimo bilo priko komande, bilo preko Zajedništva, morali smo da javimo sa scene. Može biti i nadalje da ja javljam sve probleme sa scene, jer tu je bolje mesto za kneza. 12.jpg

      Što se tiče lokacije sednica karaševskih konsilijera, prva se sednica održala u Domu kulture, a na-dalje ste rekli da ćete tražiti neki bolji prostor. Jeste li mislili na dvoranu Amfiteatar iz Zajedništva?

     To ne nikakva tajna. Gandujem se na Amfiteatar koje ima Zajedništvo ovde sa čitavom opremom, uključivo prostorom. Ovde mogu da stanu 53 osobe. Ukoliko žele da na sastancima Mjesnoga vijeća sudjeluju više ljudi, slobodno mogu. Imaju mjesta i sve uvjete, ako je potrebno da interveniraju. Želimo da budemo što otvoreniji i što providniji, transparentni. Ono što se odlučuje i rešava u interes stanovnika jedne komune, to treba da bude javno. Stanovnici jedne komune mogu uvijek intervenirati, ne znači da kad knez govori, ostali moraju da šute.

     To znači da ćete vi svaki put da najavite luđam da se održava sednica Mjesnog vijeća?

     To prije svega. Onako kako piše u zakonu. Prije pet dana svi treba da znaju da budu pozvani, oni koju sudjeluju prije svega, a i narod treba da zna. Može da dođe tko želi, a pored toga mi ćemo svaki sastanak posle da reproduciramo na sceni preko projektora. Nela da budu nikakve tajne. Zato treba da i vijećnici se nauče da ne mogu tamo da govore kako hoću i što hoću, jer govore na njihovu odgovornost. Bila je velika bitka u komandi sa bivšim knezam i vijećnicima, koji su želeli da knez ništa ne javlja, i da se ništa ne zna, da nitko ne govori, i da nema pravo samo sa njihovim odobrenjam.

     Održala se prva sednica novog rukovodstva općine Karaševa. Izabran je i viciknez. Kako vi vidite suradnju s novim vijećnicima, s viciknezam i s tajnicom komande?

     Pa to bi nekakvo izvlačio iz svečanog govora kojeg sam jučer održao u vijećnici, u Kulturnom Domu. Ja vidim novu suradnju otvorenu, kako i sa Mjesnim vijećem, kako i sa viciknezam. Želimo da preko onoga što ćemo raditi za ovih četiri godina, bude samo u interesu mještana. Prema tome, mislim da nećemo imati ništa gdje bi imali razloga da se ne složimo. Vijećnici ne trebaju biti ljudi koji su došli s jednim političkim interesima tamo kako da obave nešto što ne zakonito. Demokracija je jako kompleksna stvar i teško se čuva, a lakše se obara. Nadam se da će sloga, razmišljanja i razgovori dovest do normalnog rješavanja stvari. Kad je bil u pitanju naš kirvaj, pa problem s lokacijom Polivalentne dvorane, nitko nije htel da razgovara o tome, da to nije naša stvar zašto oni odbijaju ti projekti. E, to nije demokracija. Onej sistem koji ne želi da obrazloži svoj stav, ne može biti demokratski. To je gušenje inicijative. Mi se nadamo da do takvih situacija neće se više doći. Treba da ujedinimo naše snage i ovaj sustav ne smije biti konfruntacija nekih političkih interesa.

     Zašto Zajedništvo Hrvata nije predložilo kandidata za vicikneza?

     Razlog je jednostavan. Riječ je o većini koja se može realizirati u jednoj strukturi administrativnoj. Zabadava smo mi imali nekoliko desetine glasova više za vijećnike. PDL je izrazio jednu administrativnu političku želju i to da oni budu stranka koja će dati vicikneza. PNL stranka bi rado podržavala PDL stranku i mi bismo ostali sada na njihovom raspolaganju. Tako da smo smatrali da je to u interesu komune, u interesu sloge i dobrog razuma. Ta ambicija, da smo rekli da ćemo samo mi imati vicikneza ne bi dovela do ničega, nego do rascepa i do nemogućnosti da se radi tamo u slozi. Ima ona rumunjska izreka: „Najpametniji je onaj koji može zadovoljiti i vuka, i kozu, i kupusa“. To je razum i tako će ići stvari bolje, bar se nadamo.

     Gospodar profesor, za nekoliko dana našu zajednicu posjetit će predsjednik R. Hrvatske, Ivo Josipović.

     To je za nas velika čast. Mi smo mala etnička skupina. Da nas poseti predsjednik matične države, to je velika stvar, pošto smo mi dio ove zajednice i građani R. Hrvatske, to znači da dočekujemo i predsjednika naše državnosti, jer smo mi i pripadnici hrvatske države. Ali mi smo oni pripadnici hrvatske države koji ništa od te zemlje ne žele, nego samo podršku onda kad je potrebno. I Bogu hvala, Hrvatska nam je pružila tu pomoć, kada nam je dodljelila dvojno državljanstvo, kada su naši mnogo prije drugih imali zelena svijetlo na zapad. Nažalost, sad smatramo da imamo dovoljno novaca da kupimo nacionalno opredjeljenje, jer ljudi su prevrtljivi. Dobro je biti dosljedan samim sobom, dobro je da ono što smo priznali od vajkada, da smo hrvatska skupina, da govorimo hrvatskim jezikom, da se školujemo na hrvatskom jeziku, sad bi bilo smješno da se odreknemo svog. Ima onih koji su zainteresirani za tako nešto i nije to samo kod nas.

Lina Tincul

 
< Precedent   Urmator >

FrontPage