Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow Proslava sv. Jakova starijeg, zastitnika sela Nermida arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


Proslava sv. Jakova starijeg, zastitnika sela Nermida PDF Imprimare E-mail
miercuri, 05 septembrie 2012

Svake godine, 25. srpnja, Katolička Crkva slavi blagdan sv. Jakova (starijeg) jednog od dvanaestorice Isusovih apostola. Sv. Jakov apostol bio je rođen u Betsaidi na Genezaretskom jezeru u obitelji Zebedeja i Salome.

20.jpg      On i njegov brat Ivan evanđelista, bili su pozvani na apostolat od samoga Isusa Krista, a najljepšu sliku njihovog zvanja opisuje Sveti Mateja u svom Evanđelju: “Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim” (Mt 4,21-22). On umire mučeničkom smrću. 44. godine pogubljen je u Jeruzalemu, od kralja Heroda Agripe, koji je Sv. Jakovu odrubio glavu maćem. Kasnije, posmrtni ostaci sv. Jakova dovezeni su u Španjolsku, gdje se i dan danas nalaze (u Katedrali svetog Jakova u Santiagu de Composteli).

     U našoj hrvatskoj zajednici jedna je crkva posvećena ovom svecu i to ona u Nermiđu. To je selo koje se prvi put spominje 1723. godine u „Povjesnom riječniku Transilvanijskih naselja“, Coriolana Suciu i po tim podacima ono je i najkasnije osnovano selo u kojemu danas žive karaševski Hrvati (više od 600 mještana). Nermiđ je drugo selo (od ukupno tri sela) koje spada pod administraciju općine Karaševo.

     Ono što se ne smije zanemariti kad je riječ o Nermiđu, je i to da su Nermiđanje današnju crkvicu posvećenu svom zaštitnika sv. Jakovu, tek 1970. godine izgradili. A sve do tada su nedjeljne i blagdanske sv. Mise bile održane u kući obitelji Sime. Rod njihove dobrodušnosti i darivanja za svoju zajednicu, vidi se i dan dans, po tome što su iz te obitelji darovana dva svećenićka zvanja i dva đakona, koji su imali ove godine đakonsko ređenje i koji će iduće godine slaviti u svom rodnom Nermiđu, Mladu misu.

     Inače, proslava blagdana sv. Jakova u Nermiđu svake godine okuplja svoje stanovnike koji žive ili pak rade u inozemstvu i koji svoj godišnji uvijek vole provesti za ovaj blagdan u svom rodnom kraju. Već tradicionalno u našim mjestima je i to, da se svaka obitelj najmanje tijedan dana prije sprema za proslavu kirvaja, počevši s uređivanjem kuće i pribavljanjem hrane kako bi uz obilatu trpezu, ugostila svoju brojnu rodbinu i prijatelje.

     Kirvajsko veselje uvijek započinje u našim selima sa sv. Misom, a nakon Božjeg blagoslova, veselje je nastavljeno u obiteljskim domovima svih mještana koji su, po tradicionalnom karaševkom običaju, već spremili dobru gozbu i uz svoju dragu obitelj i prijatelje, nakon ručka nestrpljivo čekaju i selsku igranku sa već tradicionalnim karaševskim dancem i portanjem.

       Rijetkost je to da, kad Nermiđanje imaju svoj kirvaj, mogu do kasno plesati tradicionalne karaševske plesove vani a da ne budu otjerani u Kulturni dom, zbog kiše ili pak oluje. Iako, kiša nije bila pozvana u goste na proslavu kirvaju, na nju se nitko ne ljuti, jer je ona uvijek dobro došla našim poljima, pogotovo u šušne dane, pa makar i pokvarila malo poslijepodnevnog veselja. Situaciju koju smo imali prilike i ove godine vidjeti. Selska igranka započela je u sedam sati i oko 22 sata, u kratkom vremenu, prikupili se oblaci puni kiše koji zajedno s vjetrom spremili su oluju koja je otjerala neke domaćine i goste u Kulturni dom, a neki, mokri do kože, pobjegli su svojim domovima.

     Kako proslava kirvaja u našoj zajednici traje dva dana, sutra dana, na svetkovinu sv. Joakima i Ane, mještani Nermiđa su ponovo kod „drugog karaševskog danca“ morali malo da se sklone kiše, jer je počela kapati, ali se ovaj put zaustavila i dozvolila im da nastave kirvajko veselje vani i da mogu uživati i plesati do ranih zora, uz dobru glazbu formacije Zorana Birte, kojoj je i ove godine Zajedništvo Hrvata platilo kako bi razveselila na svim kirvajskim veseljima, mještane, do kasno u doba.

Slaviţa-Maria Muselin

 
< Precedent   Urmator >