Uniunea Croatilor din Romania | Zajednistvo Hrvata u Rumunjskoj

Hvaljen Isus i Marija!

      Draga braćo i sestre, danas, na blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, dok ovdje razmišljamo zajedno o tom velikom misteriju, Božjoj nakani i planu za posredovanjem jedne žene da svijetu daruje božansku osobu u obličju čovjeka kako bi cijeli svijet i svaki pojedinac u njemu biti spašen, postavljamo si pitanje, što je to zapravo tako privlačno u samoj Blaženoj Djevici Mariji, koja tako često okuplja brojne kršćanske vjernike, što posebice vrijedi za naš hrvatski narod.

     Postavlja se zaista pitanje kako to da je među tolikim i raznim oblicima kršćanske duhovnosti i pobožnosti hrvatski katolički narod, prepoznatljiv doslovce upravo po svojoj marijanskoj pobožnosti i to ne samo u izvornoj domovini, gdje tradicionalno žive Hrvati, nego i na raznim stranama svijeta kamo ih je providnost Božja ili njihovi životni planovi odveli. I ovdje, tko zna otkada, okupljate se vi, Hrvati iz Rumunjske, oko Blažene Djevice Marije kao što se danas i na druge Gospine blagdane na drugim stranama pripadnici hrvatskoga naroda jednako pobožno okupljaju oko majke Božje. U odgovoru na ovo pitanje - kako to da je hrvatski narod tako pobožan Djevici Mariji? - vjerujem da ćemo se složiti da su barem dva ozbiljna odgovora koja tumače i opravdavaju duhovno ponašanje pripadnika hrvatskoga naroda. Vjerujem da barem dijelom odgovor na to pitanje nudi i ona popričesna molitva koju ćemo slušati na kraju Sv. Mise koja Blaženu Djevicu Mariju naziva nadom i zorom spasenja.

     Nada i zora spasenja, mislim da su dva pojma, izraza koji na svoj način nude kvalificirani odgovor na postavljeno pitanje. Zora spasenja - razlog je zašto smo kao kršćani zajedno sa svim drugim kršćanskim vjernicima okupljeni oko Blažene Djevice Marije. Ona je upravo zora spasenja kako ta misna molitva naziva Majku Božju, ona se drago-voljno ponudila ili odgovorila na Božji plan da postane Majka Božja. Njezino rođenje od majke Ane najava je na svoj način dolaska druge božanske osobe, Spasitelja svijeta među ljude. Kao što zora nepogrešno najavljuje dolazak sunca i dana tako i rođenje Blažene Djevice Marije jest doslovce zora, početak iz daleka silaska nebeskoga sunca druge osobe presvetoga Trojstva među ljude da nas spasi. Zora spasenja početak je, ako hoćete, i kršćanske vijere. Ta zora zapravo je razlog zašto smo okupljeni i danas ovdje, jer vjerujemo da Bezgrešna Djevica, postavši Bogorodica, odnosno još prije toga pristavši na Božji plan da postane Bogorodica, zaista zora našega spasenja, još prije toga zora svoga spasenja, pod tom istom nebeskom suncu kojega je ona darovala kao Spasitelja i Ona sama je spašena kao što su svi drugi spašeni i kao što će svi drugi zaista biti spašeni. Zora spasenja, nebeska Majka koja uznesena u nebesa očekuje i nas da dođemo kao spašeni u nebesa.

      Drugi veliki ogdovor jest nada. Nada kao takva, draga braćo i sestre, okuplja ljude posvuda. Međutim, Blažena Djevica Marija na osobit način zapravo je suputnica našega naroda i vjerujem da se onda tu krije dobar ključ za odgovor na ono postavljeno početno pitanje. Suputnica našega naroda, - vrlo često gonjenoga, razbacivanoga i protjerivanoga na razne strane kao što su i vaši preci došli na ove strane. Najvjerojatnije, nisu došli dragovoljno nego zato što su ih neki problemi rastjerali na razne strane. U toj patnji, u tom progonu, Blažena Djevica Marija se pojavljivala redovito kao točka nade i nije ju slučajno hrvatski narod prozvao odvje-tnicom Hrvata, advokatom Croatije, kako je u jednom službenom dokumentu naziva Hrvatski sabor. Kad su svi drugi zagovornici našega hrvats-koga naroda nestali ostalo je samo nebo, Presveto Trojstvo i Blažena Djevica Marija koji su ih zagovarali. Odvjetnica Hrvata, točka nade, točka uporišna kao zvijezda zornica, najavljivala je radost i povratak osmjeha na lica mnogih ožalošćenih u našemu narodu. Vjerujem da se upravo tu krije onaj osnovni odgovor zašto naš narod tako često i tako rado štuje Blaženu Djevicu Mariju i hodočasti u brojna njezina svetišta.

     Ne znam da li je vam poznato, draga braćo i sestre, mi kao Hrvati nismo tako brojan narod, da ne kažemo da smo malobrojni, a oni koji se bave proučavanjem ovih pitanja kažu da u hrvatskom narodu ima više od tisuću crkava posvećenih Blaženoj Djevici Mariji. Zaista je to neobično veliki broj u ovakvom malom narodu, ali istovremeno pokazatelj velike vjere i poštovanja Blaženoj Djevici Mariji u tom istom narodu. Mi danas ovdje okupljeni dio smo tradicije koja nebesku Majku zaista vidi kao razlog vlastite nade i često kao jedinu odvjetnicu kod nebeskoga sina, pa ako hoćete i kod ljudi i njihovih vlasti. S toga je ovaj blagdan prilika da obnovimo vlastitu pobožnost i vlastitu vjeru te da dademo obećanje, i kao pripadnici kršćanskoga naroda, i kao pripadnici svoga hrvatskoga naroda, da ćemo se truditi nastaviti živjeti u toj pobožnosti.

Zabilježila Lina Tincul