Home arrow Hrvatska grancica arrow Realitatiile noastre arrow Razgovor s knezam arrow Hrvatska grancica arrow Realitatile noastre 
Arhiva articole Hrvatska grancica Realitatile noastre

Search by tag : alegeri, parlamentare, alegeri parlamentare, carasova, Carasova


Razgovor s knezam PDF Imprimare E-mail
joi, 29 noiembrie 2012

dsc05310.jpg      Gospodar knez, na zadnjoj sjednici Mjesnog vijeća karaševski konsilijeri su se velikom većinom glasova odlučili da put Kajć prođe pod administraciju karaševske komande. Što slijedi dalje vezano za taj put? Da li rupe na asfaltu mogu da se naprave ili treba da čekamo?

     Tko smeje da stavi jedan lej tamo? Onda lamo da platimo iz buzunara. Čim dobijemo odgovor od županijskog vijeća, i oni nim dadu studiu de fezabilitate i projekt, jer oni imaju projekt napraven, onda mi lamo za tej projekt da tražimo novac. Županijsko vijeće veli če nema novci, su nim pustili pismo u kojim vele če nemaju novci, novac je ošal na drugu stranu. Mi lamo da se trudimo da nađemo novac. Lamo da idemo sluge dok ne zaslužimo novac da ga napravimo. Dok put ne naš, ne možemo ništa. Odmah kad nim odobre da put prođe kod nas, lam da viknem da dođu da nim ga soru, da ga izravne. Sam govoril s firmom “Komando” da put ovej na ulasku u selo se sore, izravni, da se mete jedan jako tanak sloj nekog materijala i posi da se sagazi kako da je prohodan. Napravil se onej drugi put, da se ide na Kolnik, ali tej put je nemogućan da se prodi preko zime. Ovi su me vrteli ovde dva meseca. Prvo sekretarica, če to treba da se čini molba, ta molba treba da je odluka Mjesnog Vijeća. Da mi odlučimo če bismo hteli tej put. Onda smo u principu votirali molbu 25 septembera. Nakon toga sekretarica je rekla če treba učinjena odluka. Na sljedećoj sjednici se napravi odluka, se donese prid konsilijeri da se to votira. 16 oktobera četiri konsilijera nesu hteli da votiraju i to samo prvi članak iz odluke. Drugi i treći članak su votirali, odluku u cjelini su votirali. Ali ne mogla da prođe kad ne votiran prvi članak. Sad, na zadnjoj sjednici smo ju vrgli po jedan put da se votira. Su rekli če ne treba više, če je većem votirano. Tej mentalitet je bil izabran sad da sabotira selo. Zašto su oni tu došli, da vode politiku stranaka koja ne naša i ne za nas? Knez je imal inicijativu. To je prva moja meta, put Kajć, i je bila odmah na prvoj sjednici.

    Koja je situacija s putam Verona-Krška?

    Za tej put treba da se učini licitacija i da se počme da se radi. Novac je aprobiran. Projekt je aprobiran, sve je aprobirano. Dok se učine sve formalnosti, ne može da se počme da se radi sad. To la da bude projekt za budućnost. To su sve projekti koji je napravil Petar Bogdan. I ovej za kanalizaciju, to su njegovi projekti.

    Gospodar knez, da li je komanda već sada poduzela neke korake za izgradnju mosta kod brve?

    Na tem projektu se radi. Je naručen projekt. Projektant je bil na licu mesta, sad samo treba da koncipira projekt. Kad bude napraven projekt, onda lamo da govorimo konkretno. Treba da se napravi projekt za most i za put ovej iza komande.

     Komanda je dovršila put Kolnik, metnula pavaž na jednoj strani centra, što slijedi dalje vezano za naš centar?

     Sad slijedi da se napravi terasa ispred komande, to la da bude pod urgentno, ako može da se napravi ovu jesen. Se radi na projektu na produžavanju zgrade, da se napravi prostorija za sjednice, za zasjedanje Mjesnoga Vijeća i tri prostorije za uredi, za kneza, vicikneza i tajnicu, a ovi uredi la da budu za ostali radnici. Tamo su sagnjesani svi, nemaju mesto.

     Se bliža zima, kako se komanda sprema za doček zime?

     Što se snega tiče, sad komanda la da zaključi ugovor s firmom koja la da nim rine sneg. Mi smo naručili utilaži da kupimo, da imamo jak stroj koj da buška sneg i onda lamo da imamo da si čistimo naši putevi po seli, a ne da čekamo nji, ali čekamo sad da kupimo. Mi bi hteli da imamo vlastiti strojevi za rinjenje snega.

      Gospodar knez, koji su najčešći problemi s kojimi luđe dode kod kneza?

     Pa najčešći su osobni ili familijarni problemi. Dode luđe za imovinu da brane, da štite članovi obitelji ili porodice, dode da traže prava za prostori između domov, za nepoštovanja imovine, mara se pušća na tuđu imovinu, za zaštitu maloljetnih. Maloljetnici su napušćeni, roditelji rade po drugi država, porodice su razbijene, rastavene. U toj situaciji su deca oni koji podnose te posljedice. Luđe dode da traže zaštitu i savet. Savet koj je: „Imaj te brigu za decu“. Na primer, sad je došla jedna žena da se žali, defka je sedmi razred, ima 14 godine, ne ide u škulu, ponavlja razred, našla jednog dečaka od 17 godina, ni tej ne punoletan. Ne možeš da mu činiš ništa. To su tragedije naše, nelamo daleko i mlogo nelamo da ostvarimo s ovem sistemam. Tu nema kako da se intervenira, tu decu ne možeš da zaštitiš. Ono što je najgore, nemaš autoritet nad njimi. Škula pak nema. Ne možem sad da krivim, niti škulu, niti direktora. Kad starešina nela da ima brigu za nju, što onda da čini direktor?

     Stvarno su dosta krupne i teške probleme oko opštinske administracije i treba da se pažljivo radi. Ako postoji inicijativa, i ono najvažnije, razum između nas i jedinstvo, onda lamo nešto da ostvarimo. Ako mi treba prvo da savlađujemo unutarnje i vlastite nesporazume i poteškoće, i onda da idemo dalje da se moljakamo gospodi, če od nje zavisimo, onda la da je jako teško. Ja imam jedini princip oko administriranja mjesnih teritorija, mi imamo po zakonu autonomiju, koja ne znači da možemo da činimo što god hoćemo, ali ne treba da se moljakamo nikomu. Po zakonu financijkog budžeta određeni su kriteriji po kojimi se dobija budžet. Ako ne dobijemo lamo da se žalimo sudu. Treba da poštuju zakon i mi da si tražimo pravo. Nelamo da se molimo nikomu. Mi se jedino molimo Bogu.

     Hvala Vam lijepo na razgovoru.

Lina Tincul

 
< Precedent   Urmator >