Tradicionalni kirvaj u Karaševu, jedan od najvećih kirvaja u našoj županiji, proslavljen je 15. kolovoza, na dan kada katolička crkva slavi svetkovinu uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

      Središnji događaj karaševskog kirvaja, slično kao i proteklih godina, bila je Sveta misa, koju je s početkom od 12,00 predvodio mladomisnik Milan Sima u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice sela i župe iz Karaševa. Blagdan Velike Gospe prema karaševskoj tradiciji okuplja najviše vjernika na Svetu misu, a tako je bilo i ove godine kada je crkva Marijina uznesenja bila prepuna s vjernicima. Ovaj je dan smatran posebnim u Karaševu, molitve koje se na ovaj dan upućuju imaju poseban značaj. Vjernici za vrijeme Svete mise doživljavaju učvršćenje svoje vjere i nalaze utjehu u vjeri. Uz karaševskog župnika i velikog broja svećenika, misno slavlje je bilo dodatno uveličano prisustvom mnogobrojnih vjernika, kako domaćih tako i onih pristiglih iz drugih krajeva. Mladomisnik Milan Sima, u veoma nadahnutoj propovijedi, istaknuo je kako „ova naša karaševska zajednica i ovo selo, Karaševo, posebno slave blagdan Blažene Djevice Marije jer je ona zaštitnica Karaševa i ove prelijepe stare crkve. Ovaj dan, kada smo se okupili da proslavimo Blaženu Djevicu Mariju, dan je radosti i vjere, dan koji nam pokazuje smisao našega života. Marija je Majka svima i svakoga od nas jednako prihvaća, pomaže, zaštićuje i Bogu preporučuje, bio on dijete ili starac. Jednostavno, i mi smo svi njezini sinovi i kćeri, ma kakvi bili, dobri ili zli, a ona uvijek ide k nama s raširenim rukama“.

      Pripreme za jednog od najvećih kirvaja iz okolice, kakav je ovaj naš u Karaševu, trajale su nekoliko dana. Po ustaljenom običaju, mještani su nekoliko dana prije kirvaja pristupili uređenju kuća i okoliša, kupili su nova odjela, pekli kolače i kuhali tradicionalna jela kako bi potencijalni gosti bili što bolje dočekani. Na opću sreću djece i nekih odraslih, neposredno prije kirvaja stigao je u Karaševo i ringišpir, koji je u prošlim godinama uvijek bio prisutan u našemu mjestu i koji je bio jako dobro posjećen, unatoč visokim cijenama. Isto na opću sreću, kako domaćina tako i gostiju, karaševska komanda je za ovaj naš kirvaj popunila rupe na jednom segmentu našega ulaznog puta, tako da je nekim neupućenim gostima, slično kao i prošlih godina, ostavila dojam da je naš put uredno brinut tijekom cijele godine i da mi uopće nemamo problema kada je riječ o kvaliteti asvalta.

      Veoma veselo je bilo na tradicionalnom pučkom veselju u centru Karaševa, a dobra atmosfera i sveopće slavlje nastavljeno je i sutra dan popodne i trajalo je sve do rane jutarnje sate. Naše mjesto je bilo prepuno s gostima u ova dva dana, kako s Karaševcima koji rade u inozemstvu i koji uvijek dolaze proslaviti ovaj blagdan u rodnom mjestu, onako kako su zapamtili od djedova i pradjedova, tako i s gostima iz obližnjih mjesta, koji su stigli u naše selo kod rodbine, kod prijatelja ili naprosto iz puke znatiželje. Za dobru atmosferu i poseban muzički ugođaj pobrinula se formacija Zorana Birte, koja je svirala i danac i portanje ali i neke druge muzičke vrste s kojima većina Karaševaka i nema baš previše afiniteta i koje sve više potiskuju u pozadinu karaševsku izvornu glazbu.

     Sve u svemu, na ovogodišnjem kirvaju u Karaševu nije bilo dvije muzičke formacije koje da svire na dvama različitim mjestima i koje da smetaju jedna grugoj, kao što je to bilo prije dvije ili tri godine, kada je na otvorenoj sceni nastupao naš Marjan Mateja, a na stepenicama ispred Doma kulture srpska pjevačica Vera Matović. Ovaj put je muzička formacija svirala s otvorene scene, a troškove je pokrilo Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, organizacija koja već tradicionalno pokriva troškove za muziku na kirvajima u svim karaševskim mjestima.

Ivan Dobra