Kulturna zaklada „Dr. Bernády György“ je 16. rujna u Târgu Mureşu organizirala seminar s temom „Europska građanska inicijativa za zaštitu nacionalnih manjina“.

      Na seminaru su sudjelovale organizacije 11 etničkih manjina od sveukupnih 19 zastupljenih u Rumunjskome parlamentu. Ovaj seminar dio je velikog europskog projekta „ Europska građanska inicijativa“ čiji su inicijatori Federalna unija europskih narodnosti (FUEN), Demokratski Savez Mađara u Rumunjskoj (UDMR) te Narodna stranka Autonomne regije Južni Tirol iz Italije.

    Europska građanska inicijativa je mehanizam izravne demokracije kreiran Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu 2. travnja 2012. godine. Ovaj mehanizam omogućava da se jedan milijun građana iz najmanje jedne četvrtine zemalja-članica Europske Unije može udružiti i pozvati Europsku komisiju da predloži zakon u okviru svojih kompetencija na nivou Europske Unije. Uvodeći Europsku građansku inicijativu, EU nastoji da proces donošenja zakona približi građanima i učini ga transparentnijim.

     Predsjednik FUEN-a, Hans Heinrich Hansen izjavio je na otvorenju ovogodišnjeg seminara da razgovori o sadašnjosti i budućnosti Europe pod znakom su financijske krize, koja se ogledava i u trenutnom stanju nacionalnih manjina. Po njegovim riječima, u nekim državnim članicama Europske Unije čak je više od polovice nezaposlenih iz redova mladih, dok predstavnici etničkih manjina i u ekonomskom pogledu žive na periferijiskim zonama društva. „Nikada, od pada željezne zavjese, nacionalne manjine nisu se suočile sličnom situaciom; nalazimo se kao stranci u svojim državama, u uvjetima u kojima je retorika nacionalne države postaje sve jača. Potrebna nam je vaša pomoć, svih stranaka, da vrednote raznolikosti, multikulturalnosti budu očuvane i ne budu samljene u europskim statistikama“ – rekao je Hans Heinrich Hansen sudionicima seminara.

     Federalna unija europskih narodnosti bila je osnovana 1942. u Parizu s ciljem da zastupa interese europskih manjina na regionalnoj, nacionalnoj i posebice na europskoj razini, imajući pod svom okrilju 90 organizacija iz 32 europskih zemalja. Ona radi zajedno s Europskom unijom,Vijećem Europe i Ujedinjenim narodima te predstavlja glas manjina u međunarodnim organizacijama, posebno u Europskoj uniji i Vijeću Europe, kao i u Ujedinjenim narodima i OSCE-u.

     U svom je govoru Predsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, profesor Milja Radan, istaknuo nekoliko od potreba i poteškoća s kojima se susreće naša malobrojna zajednica: „ ZHR je više puta upozorilo Europsku Uniju, o problemima s kojima se naša zajednica suočavala. Riječ je o nekakvoj vrsti ekonomske diskriminacije. Govorio sam o jednom županijskom putu kojeg već dvadeset godina Županija neće popraviti, unatoč tome da je ovaj put ekonomski veoma važan jednoj općini gdje žive Hrvati u Banatu. Danas je taj put preuzela Karaševska općina, na temelju važeće rumunjske legislacije, ali ga nas sada vlasti spriječavaju popraviti.

     Više smo puta upozoravali i o izbornoj zloporabi političkih stranaka nad etničkim manjinama za vrijeme izborne kampanje. Mi imamo krhku snagu u odnosu na njih. Nedozvoljeno je, po mojem mišljenju, da se jedan prefekt popne na greder i da simulira popravak jedne ceste samo da bi izborio jednog načelnika u našoj općini. Nedopušteno je da jedan šef županije dođe u jednu manjinsku zajednicu i da glasno tvrdi kako on ima u toj zajednici većinu, da obećava i da obećano ne ispuni. Svakako da je jedan dio ljudi podleglo tim obećanjima te se na kraju razočaralo.

     Stoga, mi bismo željeli putem ove strukture na razini Europske Unije spriječiti takve pojave. Ne smijemo dopustiti da onaj veći proguta onog manjeg, jer onda više nema zaštite.

     Tražili smo dosta stvari, među kojima i usvajanje i ozakonjenje dvojezične nastave, radi toga što je svim manjinama potrebna ovakva vrsta nastave, posebice onima brojčano siromašnijim. Mi nemamo mogućnost zaposliti gimnazijske maturante koji su učili jedino na hrvatsom jeziku, dok škole s dvojezičnom nastavom omogućavaju svojim ućenicima bržu integraciju u rumunjske strukture. Bili smo spriječeni u tom našem pothvatu. Šteta! Možda s vremenom ćemo svi mi shvatiti da je dvojezična nastava ipak potrebna svim manjinama.

     Od velike je važnosti osnivanje jedne zaštitničke mreže manjine koja će djelovati u svim vitalnim njezinim problemima.“

Daniel Lucacela