Hrvatski se jezik na Fakultetu stranih jezika i književnosti Sveučilišta u Bukureštu, može studirati, u okviru Odjela za rusku i slavensku filologiju, kao glavni (A) predmet, a od ove godine i kao drugi (B) predmet.

     Zaseban Odsjek za hrvatski jezik, Kroatistika, postoji od 1996.godine. Za osnivanje zasebnoga studija hrvatskoga jezika i književnosti iznimno je zaslužan prof. dr. Dorin Gamulescu, profesor u miru i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bukureštu, pogotovo tadašnji konzul g. Petar Sušnjara zajedno sa suprugom, gospođom Ružicom Šušnjarom, prvom lektoricom na ovom odsjeku.

     Do ove je godine postojao samo trogodišnji studij hrvatskoga jezika i književnosti, kao studij filologije, na kojem je hrvatski A predmet. Studij se može upisati svake treće godine, tako da svake godine studira samo jedna generacija. Sadašnja je generacija studenata na 3. godini studija. Ima ih osamnaest i ove akademske godine završavaju svoj studij. Na Odsjeku za hrvatski jezik najvećim dijelom predaju i drže jezične vježbe diplomirani kroatisti i magistri znanosti koji su diplomirali, odnosno magistrirali kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplomiranja studenti imaju priliku upisati još dvije godine magisterija, te tako upotpuniti svoje znanje iz kroatistike i slavistike.

     Ovim člankom zapravo namjeravamo skrenuti pozornost maturanata da se od ove akademske godine hrvatski upisuje i kao B (drugi) predmet, na vrlo traženom smjeru među studentima, a to je takozvani LMA (Limbi Moderne Aplicate), na kojem je engleski A (glavni) predmet, a među B predmetima ove se godine našao i hrvatski. Ovu grupu, odnosno engleski -hrvatski ove je godine, prve uostalom s ovom kombinacijom, upisalo 28 studenata.

     Ne trebamo posebno naglašavati da je Sveučilište u Bukureštu najprestižnije Sveučilište u Rumunjskoj, i da je za svakog studenta i diplomiranog apsolventa šansa više za pronalazak posla kao i za veću mogućnost usavršavanja u inozemstvu.

     No, iako već šesnaest godina postoji Odsjek za hrvatski jezik u Bukureštu, nažalost, svih ovih godina nijedan od studenata nije bio hrvatske nacionalnosti, odnosno podrijetlom iz naših krajeva. S jedne strane razumljivo, jer je Bukurešt nama poprilično daleko a troškovi života prilično visoki.

     Mnogi se maturanti iz naših mjesta možda pitaju što mogu raditi nakon diplomiranja s hrvatskim jezikom. No, ne smijemo zaboraviti da oni diplomiraju dva jezika, od kojih je jedan svjetski a jedan hrvatski, i s takvom kombinacijom šanse za dobivanje posla u jednoj velikoj kompaniji su veće. Osim toga, ove je godine Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Europske Unije pa se traži sve više prevoditelje i činovnika i u Bruxellesu.

     Danas mnogi članovi naše zajednice imaju sada više nego prosjećne mogućnosti da bi svojoj djeci omogućili studirati što žele i gdje žele. A jedan od izbora bi mogao biti hrvatski i još neki strani jezik u Bukureštu!

     Kako je sada počela školska i akademska godina, nadamo se da ćemo ih potaknuti da razmisle i o ovoj mogućnosti studiranja. Do tada, dobro im i uspješno učenje!

Maria Laţchici