Prvo ovogodišnje redovno zasjedanje karaševskog Mjesnog vijeća održano je 27.01.2015. godine pod predsjedništvom Đurđa Kurjaka, bivšeg člana PDL-ove stranke, danas ćlana PNL-a.

Gospodin Kurjak je na zadnjoj sjednici u 2014. godini izabran za predsjedatelja sjednica vijeća za iduća tri mjeseca, shodno davno usvojenom principu koji pretpostavlja rotaciju predsjedatelja sjednica na svaka tri mjeseca.

            Zasjedanju su inače nazočili i neki stanovnici Karaševa zainteresirani za stanje radova na putu Kajć (iako dnevni red sastanka nije uključio prijedlog odluke o rehabilitaciji tog puta) i gospodin Slobodan Gera, zastupnik hrvatske manjine u Rumunjskom parlamentu. Doduše, o Kajću se nije previše raspravljalo, tek je istaknuto kako se o odobravanju radova za njegovu rehabilitaciju ne može govoriti sve dok se na sudu ne riješi pravno stanje ovog našeg glavnog ekonomskog puta, dok je karaševski knez, prof. Milja Radan naglasio kako se može organizirati referendum u kojem da se stanovnici izjasne o potrebi popravka Kajća. S druge strane, zastupnik Gera je u svom govoru s kraja sastanka, između ostalog,  pozvao vijećnike na suradnu, neovisno o stranci kojoj pripadaju, jer samo uska suradnja i sloga mogu pridonijeti prosperitetu općine, akcesiranju i materijalizaciji novih projekata i očuvanju našeg hrvatskog identiteta. U jednom trenutku zastupnik je bio upitan i gdje je inače bio do sada (vjerojatno od 2012., godine kad je bio izabran za zastupnika, na što je on odgovorio kako mu se čini da je to pitanje tendenciozno, s tim više što izvješće o svom djelovanju redovno prezentira svima zainteresiranima u svom uredu iz Karaševa. Po prvi put su sastanku Mjesnog vijeća prisustvovali ravnatelj i doravnateljica Dvojezične gimnazije iz Karaševa jer je dnevni red sastanka obuhvaćao i prijedlog odluke o reorganizaciji  školske jedinice iz Karaševa za školsku godinu 2015.-2016. Isto po prvi put, koliko nam je poznato, na sjednici karaševskog Mjesnog vijeća bio je nazočan i vlč. Petar Rebedžila, župnik crkve Marijina Uznesenja iz Karaševa. Vlč. Rebedžila je Vijeću uputio molbu za odobravanje besplatnog prijelaska svetišta Marije Lurdske iz Karaševa i njemu pripadajućeg zemljišta pod vlasništvo karaševske župe.

            Kada je riječ o samoj sjednici, prvi je nastupio arhitekt Meşter Liviu. On je na početku sastanka presdtavio karaševskom vijeću maketu onoga što bi u budućnosti trebala biti moderna športska baza u Karaševu, naravno, ako naši konsilijeri se slažu investicijom i na jednoj od budućih sjednica odobre izradu projekta. Projekt Meştera bi obuhvaćao najprije proširivanje današnjeg nogometnog igrališta s obje strane, kako bi dostigao širinu od 65. metara. Zatim bi se na današnjem igralištu napravila drenaža za apsorpciju vode i stavio novi gazon, dok bi se između lijeve strane rijeke Karaš i stadiona trebao podignuti betonski potporni zid. Sa zapadne strane igrališta predviđena je moderna svlačionica za igrače i sudce, dok na istoćnoj strani, to jest strani prije ulaska u Kanjon, bi također trebala biti izgrađena jedna svlačionica, jedan teniski teren, eventualno i pokriven, i čak dva terena za mini- nogomet. Takva športska baza, koja inače pretpostavlja i tribine sa svake strane nogometnog igrališta, bi po riječima arhitekta Meštera u najmanju ruku zadovoljavala zahtjeve i propise za odigravanje utakmica u drugoj ligi. Na kraju svog govora Mešter je ocijenio kako izgradnja ove moderne športske baze u Karaševu bi iznosila negdje oko miliun Eura, s mogućnošću akcesiranja Europskih fondova. Jedino nije precizirao kolilo bi koštala izrada samoga projekta i ne znam da li mu je poznato da Karaševo već dugo vremena nema nogometnu ekipu niti u zadnjoj, petoj ligi, a kamoli u četvrtoj ili u nekoj višoj.

            Karaševski mjesni vijećnici su za vrijeme zasjedanja usvojili prijedlog odluke koji pretpostavlja produženje ugovora sa službom za čistoću općine Karaševo, SC Davodar SRL. Ugovor je produžen za period od tri mjeseca, počevši od 01.01.2015. godine.

            Nije osvojen na sjednici vijećnika projekt odluke o eksploa-taciji i valorificiranju 263 kubičnih metara drveta iz općinske šume, na mještanima poznatom mjestu Uljanica. Usprotivio se je najprje vijećnik Kurjak, naglasivši da se u našoj općini itekako previše eksploatira drvena masa i premalo ili nikako se ne sadi, naveo je zatim i neke cifre i predložio da se dotična drvena masa eventualno iskoristi za opskrbljivanje institucija iz karaševske općine. Inž. Bobar je odgovorio kako su cifre s kojima barata konsilijer odveč netočne, a naša šuma se prirodno dobro regenerira. S tim više bi se drvena masa trebala prodati na licitaciji, naveo je dalje Bobar, s koliko je drvo loše kvalitete, a novci bi išli u općinski budžet, budžet koji je i onako dosta nizak. Bez obzira na sve, projekt odluke je odbijen s većinom glasova,  kako sam već i prije naveo, a prijedlog konsilijera Kurjaka nije bio podvrgnut glasovanju jer nije ustvari ni figurirao na dnevnim redu sastanka.

            Svetište Marija Lurdska iz karaševske Kurjačice, mjesto za hodočašće karaševskih Hrvata od 2007. godine, kada je obnovljeno većim dijelom zahvaljujući novčanoj potpori općine i župe Zmijavci, još neko vrijeme neće prelaziti u oblast karaševske župe, poručeno je na sjednici Mjesnoga vijeća. Naime, u tijeku je sudski spor na kojemu Ðuređ Rimer revendicira dio zemljišta koji se nalazi unutar Svetišta, bar je tako naveo vlč. Rebedžila u molbi upućenoj Mjesnome vijeću, dodavši da informaciju posjeduje iz neslužbenih izvora. Čim se riješi sudski spor i donese konačna odluka o činjeničnom i pravnom stanju zemljišta, vijećnici su naglasili da će ponovno analizirati zahtjev karaševskog župnika i donijeti odgovarajuću odluku.

            Na samom kraju sjednice bilo je riječi i o stanju projekta za uvođenje kanalizacije u Karaševu. To je inače jedan od najvećih i najskupljijih projekata u Karaševu, uz već finalizirane radove za uvođene vodovodne mreže u Karaševu i Jabalču, uz finalizirane radove za popravak šumskih puteva Mogila i Uljanica te asvaltiranje Verone do Mostišta, radovi koji su u tijeku. Za uvođenje kanalizacije u Karaševu akcesirani su europski fondovi na osnovi valjano izrađenog projekta, a rok za dovršenje radova ističe negdje početkom jeseni.  Iako vrijeme opasno pritišće, ohrabrilili smo se kad je prvi čovjek općine obavijestio karaševske vijećnike kako će se licitacija za izvođenje kanalizacijskih radova održati sredinom veljače, a pobjednik licitacije, to jest firma koja će izvoditi radove, bit će proglašen već sredinom ožujka. Vezano za ovaj subjekt, bili bismo najsretniji kada tvrtke sudjelovateljice na licitaciji bi bezrezervno prihvatile odluku ocjenivačke komisije o pobjedniku i ne bi se zatim međusobno kontestirale jer bi to nepotrebno odugovlačilo početak radova. Na primjer, rješavanje kontestacija participanata na licitaciji za izvođenje radova na putu Verona – Mostište trajala je devet mjeseca. Ni manje, ni više.

Ivan Dobra