U svetištu Lurdske Gospe u Karaševu, sretnom i omiljenom okupljalištu karaševskih vjernika, proslavljen je u srijedu 11. veljače Blagdan Gospe Lurdske.

            Misno slavlje je započelo u 12,00, a predvodio ga je vlč. Marijan Tjinkul, lupački župnik, u zajedništvu  s vlč. Petrom Rebedžilom, karaševskim župnikom i vlč Petrom Dobrom, klokotičkim župnikom, koji je održao i nadahnutu propovijed o spomendanu Blažene Djevice Marije Lurdske i o svjetskom Danu bolenika.  Misno slavlje iz karaševske Kurjačice je uveličano i prisustvom velikog broja vjernika, kako mještana tako i vjernika pristiglih iz drugih karaševskih mjesta.

            Sveta Marija je dobra majka sviju nas, posrednica i najsnažnija zagovarateljica kod Boga za milost i oproštenje naših grijeha, a mi smo kao narod dokaz da nas Sveta Marija voli, da se svom majčinskom ljubavlju neprestano brine za nas jer smo kao ljudi često puta slabi i skloni pogreškama, rekao je vlč. Petar Dobra na početku propovijedi te je zatim dodao; „Sveta Marija čini u cijelom svijetu čuda, često puta spominjem da smo i mi, karaševski narod, pravo čudo, jer više od 600. godine nismo se izgubili, nismo u svom tom vremenu izgubili ni vjeru, ni jezik, ni običaje Jesmo i postojimo zato što naš narod je izuzetno poštovao Svetu Mariju. Ona je naš putokaz i dokaz Božje ljubavi. Evo, zimski je dan i u dosta velikom broju smo se sakupili ovdje da proslavimo ovaj blagdan, da zahvalimo Svetoj Mariji jer naša dobra mama moli i zagovara za nas“.

            Kada je riječ o čudesnim ozdravljenjima bolesnika, vlč. Petar Dobra je naglasio: “U Lourdes hodočaste svake godine milijuni ljudi koji idu oduševljeni i, premda ne ozdrave svi, mnogi se vraćaju duševno ojačani. Statistika govori kako do sada ima 30000 ozdravljenih na čudesan način, medicinski je dokazano da je 6.800 slučajeva ljudski nemoguće da ozdrave, a crkva se izrazila i priznala samo 67 slučajeva. Crkva je jako stroga u proglašenju čuda, želi  biti sigurna da ima nešto posebno, izvan naših ljudskih snaga“.

            Blagdan Gospe Lurdske slavi se svake godine  u spomen na Prvo Gospino ukazanje iz 11. veljače 1858. godine (od ukupnih 18 kojih je imala do kraja te iste godine). Gospa se je tada ukazala djevojčici po imenu Bernardica Soubirous, u Lourdesu kod špilje, mjesto koje danas posjećuje više od milijun hodoćasnika godišnje. Tek na šesnaestom Bernardičinom susretu s Gospom, 25. ožujka, na Blagovijest 1858. godine, Gospa se predstavlja s riječima: “Ja sam Bezgrešno Začeće” što je potvrdilo papin autoritet i dogmu o Marijinom bezgrešnom začeću koju je četiri godine prije Lurdskih ukazanja proglasio papa Pio IX, a o kojoj Bernardica nije ništa znala. Mjerodavan sud dogodio se već četiri godine nakon ukazanja, kad se Crkva izjasnila o njihovoj istinitosti. Msgr. Laurence, biskup Tarbesa, pod koji spada i Lourdes, nakon četverogodišnjeg ozbiljnog ispitivanja, 18. siječnja 1862. izdao je službeni dokument kojim tvrdi da se Blažena Djevica Marija stvarno ukazala Bernardici Soubirous i da je to ukazanje istinito, te vjernici mogu vjerovati u njegovu vjerodostojnost i nadnaravni značaj.

            Marijansko svetište u Lourdesu je inače i veliko okupljalište bolesnika koji mole za svoje zdravlje i poznato je  po brojnim čudesnim ozdravljenjima.  Sv. papa Ivan Pavao II. je 1992. godine blagdan Gospe Lurdske proglasio Svjetskim danom bolesnika, a kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb.

Ivan Dobra